Cretu je sudjelovala na konferenciji o tretiranju otoka u sljedećem višegodišnjem financijskom okviru EU-a za razdoblje nakon 2020. godine. Jedan od organizatora skupa je i hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula.
"Moramo poboljšati metode alokacije naših fondova. BDP per capita je potreban, ali su potrebni i drugi parametri. BDP je samo makroekonomski indikator, ali iz njega se ne vide 'džepovi siromaštva', socijalni, okolišni ili zemljopisni elementi. Mislim da bi naša buduća kohezijska politika trebala uključivati indikatore koji bolje pokazuju kvalitetu života, a to mogu biti obrazovanje, stopa zaposlenosti, zdravstvo itd", rekla je Cretu.
Slično razmišlja i zastupnik Picula, koji kaže da bi se BDP po glavi stanovnika trebao izračunavati na temelju kupovne moći na lokalnoj razini te da bi se u obzir trebali uzimati i socijalna i teritorijalna dimenzija.
Povjerenica Cretu se također usprotivila ideji da se za otoke formira posebni fond, s obzirom da je golema razlika između otoka u EU.
"Bojim se da bi stvaranje posebnog fonda za otoke smanjilo mogućnosti nekih zemljopisnih područja da riješe svoja ključna strukturna pitanja na sveobuhvatan način", rekla je.
Zastupnik Picula je iznio ideju da bi otoci mogli postati primjer za tranziciju prema proizvodnji čiste energije.
Picula kaže da otocima treba pomoći kako bi postali što autonomniji u proizvodnji električne energije iz čistih izvora.
Kohezijska politika kojom se financiraju slabije razvijene regije u EU-u pod velikim je pritiskom, s obzirom da će se europski proračun smanjiti zbog Brexita i zbog novih prioriteta koje treba financirati poput zaštite vanjskih granica, migracija ili zajedničke obrane.
Komisija će sljedeći tjedan objaviti prijedlog Višegodišnjeg proračunskog okvira (VFO) za razdoblje 2021-2027.