Nakon sastanka s čelnicima četiri političke stranke sa sjedištem u Sarajevu, kojega je u srijedu održao zajedno s američkom veleposlanicom u BiH Maureen Cormack i vršiteljem dužnosti pomoćnika američkog državnog tajnika Matthewom Palmerom, Wigemark je novinarima kazao to nije bila prilika za iznošenje neke nove međunarodne inicijative, nego da se čuje što lokalni političari žele i kane poduzeti kako bi se izmijenio izborni zakon.
"Nema posebne inicijative Europske unije i SAD. Samo smo ih saslušali", kazao je Wigemark.
Čelnici Stranke demokratske akcije (SDA), Socijaldemokratske partije (SDP BiH), Demokratske fronte (DF) i Saveza za bolju budućnost (SBB) iznijeli su nove prijedloge po kojima bi se preustrojio Dom naroda parlamenta Federacije BiH, a izbor zastupnika provodio bi se po načelu proporcionalnosti i sukladno popisu iz 1991., no Wigemark je kazao kako se o tome tek trebaju očitovati i druge stranke, poglavito HDZ BiH.
Idući korak bio bi okupiti čelnike svih bitnih stranaka i vidjeti ima li među njima zajedničkog stajališta nužnog za kompromis.
"To je dio procesa kojega podupiremo kako bi sve relevantne stranke doveli za stol", kazao je švedski diplomat dodajući kako je jasno da u tom procesu nitko neće dobiti sve, a svi trebaju dati nešto.
Dobrom viješću opisao je tvrdnju kako je jasno da bi svi željeli neki dogovor, no na pitanje što ukoliko dogovora do 6. svibnja, kada je krajnji rok, ipak ne bude, nije mogao kazati ništa određenije. Ne bude li dogovora, vlast nakon listopadskih izbora u BiH ne bi se mogla formirati pa bi zemlja zapala u krizu bez presedana nakon Daytona.
"EU nema plan za moguću krizu nakon izbora, no jasno je kako bi to imalo negativan utjecaj na proces europskih integracija BiH", kazao je Wigemark.
Kazao je kako se upravo u ovom slučaju treba pokazati koliko su političari u BiH odgovorni prema građanima čije bi interese trebali zastupati, a birači bi o tome trebali voditi računa kada 7. listopada budu glasovali.