Marina Delač-Tepšić, predsjednica "Slovenskog doma Karlovac" osnovanog 2006., rekla je kako je izložba posvećena Valvasoru, jednoj od ključnih osoba iz slovenske povijesti, jedanaesta po redu manifestacija u sklopu slovenskog kulturnog praznika - Prešernovog dana.
Govoreći o Janezu Vajkardu Valvasoru (1641. Ljubljana - 1693. Krško) - kranjskom plemiću, polihistoru, geografu, povjesničaru, etnografu, kartografu, crtaču grafika, putopiscu - bivša ravnateljica Knjižnice i članica "Slovenskog doma Karlovac" Frida Bišćan napomenula je da nigdje nema službenih dokaza o tome da je Valvasor uistinu stekao i diplomu o mnogim znanstvenim disciplinama koje je studirao u Lyonu, kao što su matematika, povijest, arheologija, a uz to i paraznanstvena područja kao što su magija i alkemija.
No, to je i zanemarivo uzme li se u obzir njegova ogromna biblioteka od preko 10 tisuća knjiga i zbirka od preko osam tisuća grafičkih listova koje je tijekom svojih dugogodišnjih putovanja prikupio u svom dvorcu Bogenšperku kod Litije, u kojem je pokrenuo i prvu bakrotiskarsku radionicu na području tadašnje Vojvodine Kranjske.
Tijekom svojih dugogodišnjih putovanja, Valvasor je obišao, opisao i grafikama ocrtao Englesku, Dansku, Francusku, Austriju, Njemačku, Veneciju i Afriku, a osim što je značajan dio svog interesa posvetio i hrvatskim krajevima i gradovima, među kojima je opisao Rijeku, Zagreb, Slunj, Ogulin, te više istarskih lokaliteta, sudjelovao je i u borbama u Austro-osmanlijskom ratu u Slavoniji pod zapovjedništvom Nikole Šubića Zrinskog.
Dok je bilo novca, Valvasor je u Nürnbergu tiskao i svoje kapitalno djelo "Slava vojvodine Kranjske" pisano na njemačkom jeziku, koje se sastojalo od 15 knjiga uvezenih u četiri debela sveska, a sadrži i 528 bakroreza i 24 priloga.
Važnost tog djela, prenijela je Frida Bišćan zaključak iz znanstvenog rada dr. Barbare Riman, jest u tome što je to neprocjenjiv izvor za povijest opisanih slovenskih i hrvatskih krajeva, a koriste je slovenski i hrvatski znanstvenici. Zbog svojih je dostignuća Valvasor postao 1687. godine i član Royal Society u Londonu.
Valvasorova izvanvremenska znatiželja, putovanja, istraživanja i sve prateće multidisciplinarne aktivnosti dovele su ga do bankrota, pa je njegovu zbirku s pratećim katalogom "Bibliotheca Valvasoriana" kupio zagrebački biskup Aleksandar Ignacije Mikulić, a ta je vrijedna zbirka u vlasništvu Metropolitanske knjižnice u Zagrebu.