Projekt okuplja partnere iz čitavog Sredozemlja, trajat će tri godine te će se, uz Hrvatsku, provoditi na Cipru i Malti, te u Turskoj, Tunisu, Italiji, Francuskoj i Španjolskoj, pod palicom koordinatora projekta iz Grčke, priopćili su Hrvatsko herpetološko društvo - Hyla i nevladina udruga WWF Adria.
Važnost očuvanja vlažnih staništa globalni je problem prepoznat i na europskoj razini, a procjene govore da je u zadnjih 100 godina nestalo čak 64 posto vlažnih staništa diljem svijeta, napominju udruge u predstavljanju nedavno započetog projekta "Conservation of the island wetlands of the Mediterranean Basin" (MedIsWet), kojim se želi zaustaviti globalni trend nestanka takvih područja na Mediteranu.
Otočna vlažna staništa jedna su od najugroženijih staništa Sredozemlja, mjesta vrijedne biološke raznolikosti i kulturne baštine. Ona su u prošlosti bila ključna za opstanak stanovništva na otocima zbog napajanja stoke, navodnjavanja polja, a nerijetko su bila jedina područja u kojima se zadržavala voda u surovom i propusnom kršu.
Iseljavanjem ljudi postala su zaboravljena i napuštena, dok su danas često zatrpavana, uništavana i isušivana.
Iako zaštićena, vlažna staništa i dalje nestaju
Iako su vlažna staništa zaštićena na međunarodnoj razini Ramsarskom konvencijom, njihov nestanak i uništavanje na jadranskim otocima još uvijek je vrlo česta pojava.
Cilj je MedIsWet projekta izraditi katastar otočnih vlažnih staništa na Sredozemlju te ih kao takve prepoznati kao važna staništa na otocima koja treba očuvati i zakonski zaštititi.
U sklopu Ramsarske konvencije donesena je 2015. godine rezolucija o otočnim vlažnim staništima, koja potiče ugovorne strane s područja Sredozemlja da prioritetno naprave ili upotpune popise vlažnih staništa na svojim otocima te zahtijeva učinkovitu i dugoročnu zaštitu i provedbu restauracije tih staništa.
"MedIsWet projektom želimo poručiti - vlažno je važno! Trend nestanka vlažnih staništa globalni je problem prepoznat i na europskoj razini. Posebice su ugrožena vlažna staništa na otocima koja predstavljaju 'otoke unutar otoka' i oaze bioraznolikosti", poručuje Ivana Sučić, voditeljica projekta iz Udruge Hyla.
Udruga Hyla uhvatila se u koštac s istraživanjem i vrednovanjem vlažnih staništa prije dvije godine u sklopu projekta "Vodeni biseri jadranskih otoka".
Istraživanja vlažnih staništa na otocima nastavljaju se i u sklopu tog projekta, kao i širenje svijesti o njihovoj važnosti te edukacija lokalnog stanovništva i svih razina vlasti.
"Time smo postali pioniri u zaštiti vlažnih staništa u Hrvatskoj, s nadom da ćemo izraditi ogrlicu bogatu vodenim biserima kojom će se cijela nacija ponositi i čuvati je", dodaje Sučić.