Europska komisija u utorak je objavila prvu europsku strategiju za plastiku koja je dio postupka prelaska Europske unije na kružno gospodarstvo. Strategijom se poziva na pametnu, inovativnu i održivu industriju plastike koja će u svojoj proizvodnji poštovati potrebu za ponovnom uporabom, popravcima i reciklažom i time dovesti do ekonomskog rasta i otvaranja radnih mjesta, pomoći smanjenju europske emisije stakleničkih plinova i ovisnosti o uvozu fosilnih goriva, te zaštiti okoliš.
Cilj strategije je stvaranje zajedničkih pravila za biorazgradivu i kompostabilnu plastiku, zabranu oxo-plastike koja bi trebala biti biorazgradiva, ali kritičari tvrde da se razbija u sitne komadiće i ostaje u okolišu, kao i ograničavanje uporabe mikroplastike u proizvodima poput kozmetike.
"Postoji sve veća svijest i zabrinutost građana, tvrtki i vlada o zagađenju plastikom. Eurobarometrovo istraživanje pokazalo je kako je 84 posto europskih građana zabrinutosti zbog prisutnosti plastike u okolišu", rekao je u srijedu u Parlamentu povjerenik Komisije Frans Timmermans.
U svijetu između 5 i 13 milijuna tona plastike svake godine završi u oceanima, a u EU-u ta se brojka kreće između 150 i 500 tisuća tona, stoji u dokumentu Komisije.
"Ako nastavimo na ovaj način, imat ćemo više plastike nego ribe u morima do 2050. godine", upozorio je Timmermans.
Svjetska proizvodnja plastike od šezdesetih godina prošlog stoljeća dvostruko je narasla, te je 2015. dosegla 322 milijuna tona godišnje, a očekuje se da će se ponovno udvostručiti u idućih 20 godina, stoji u Komisijinom dokumentu. Industrija plastike u EU-u zapošljava 1,5 milijuna ljudi, a godišnji promet joj je 2015. bio 340 milijardi eura.
Usprkos tome, potencijal reciklaže plastike u Europi i dalje je neiskorišten. Ponovna upotreba i reciklaža plastike je vrlo niska, pogotovo u usporedbi s materijalima poput papira, stakla i metala.
Godišnje se u EU-u generira oko 25,8 milijuna tona plastičnog otpada, a manje od 30 posto te količine se prikuplja za reciklažu.
Povjerenik Komisije za radna mjesta, rast, ulaganja i konkurentnost Jyrki Katainen istaknuo je u srijedu u Europskom parlamentu da je ova strategija dobar temelj za održiviju budućnost.
"Europske politike često se kopiraju na svjetskoj razini, a to je i naš cilj", otkrio je povjerenik.
Europska komisija stoga predlaže niz mjera kako bi se stalo na kraj neodrživoj praksi.
Poziva se na poboljšanje dizajna i snažniju podršku inovacijama kako bi se plastika i plastični proizvodi lakše reciklirali, proširivanje i poboljšanje odvojenog prikupljanja plastičnog otpada, kvalitetnije ulaganje u industriju reciklaže, ekspanziju i modernizaciju reciklažnih kapaciteta i stvaranje održivih tržišta za reciklirane proizvode, stoji u strategiji.
Zastupnik u Europskom parlamentu Davor Škrlec, koji je izvjestitelj Zelenih/ESS-a za zakonodavni paket kružne ekonomije, smatra kako u gospodarstvu Europske unije nema prostora za jednokratnu plastiku.
Europska komisija je u prosincu 2015. prihvatila Akcijski plan za kružnu ekonomiju u kojemu je plastiku izdvojila kao prioritet, a 2017. je potvrdila da će do 2030. osigurati da se sva plastična pakiranja mogu reciklirati.
"Jednokratna plastika stvara široku lepezu ekoloških problema i stoga pozdravljam sve prijedloge koji će smanjiti njezinu upotrebu. U skladu s novim planovima, do 2030. godine sva će plastična ambalaža na tržištu EU-a biti prikladna za recikliranje, potrošnja plastike za jednokratnu upotrebu će se smanjiti, a upotreba mikroplastike će se ograničiti čime ćemo spriječiti daljnji porast otpada u našim morima i oceanima", ističe hrvatski zastupnik.
"U Europi svake godine nastane 25 milijuna tona plastičnog otpada, od čega se manje od 30 posto prikuplja radi recikliranja. U svijetu plastika čini 85 posto otpada na plažama. Plastika se čak uvlači građanima u organizam, a još nije poznat zdravstveni učinak mikroplastike koja se nalazi u vodi i hrani. Drago nam je što će se konačno uzeti u obzir i oslobađanje mikročestica iz guma, tekstila i boje", naglasio je Škrlec.
"Prečesto se događa da se u proizvodnji, upotrebi i odlaganju plastike ne uzimaju u obzir ekonomske koristi kružnog pristupa. Da bismo u potpunosti iskoristili potencijale kružne ekonomije, moramo osigurati da naši proizvodi ne sadrže toksične supstance. Nažalost, Komisija nije uključila planove za poduzimanje snažnih mjera za ograničavanje opasnih tvari koje se koriste u plastici. Umjesto stalnog korištenja naslijeđenih tvari putem recikliranja, Europska unija bi trebala usvojiti drugačiji pristup - izbaciti toksičnost iz proizvoda, a zatim smanjiti upotrebu, ponovno iskoristiti i reciklirati", poručuje zastupnik zelenih.
Škrlec je otkrio kako se prema riječima povjerenika Oettingera i Velle sve češće spominje uvođenje poreza na plastiku, no još uvijek nije obuhvaćen novom strategijom o plastici.
"Dobro osmišljen porez mogao bi biti jedan od instrumenata za postizanje ciljeva zaštite okoliša i osiguranja proračunskih prihoda. Podržavam uvođenje ovakve mjere, prvenstveno po principu da zagađivači plaćaju", zaključio je hrvatski zastupnik.