Estonija, najsjevernija od triju baltičkih država, za svoje polugodišnje predsjedanje EU-om odabrala je četiri prioriteta: otvoreno i inovativno europsko gospodarstvo, sigurnu i zaštićenu Europu, digitalnu Europu i slobodan protok podataka, te uključivu i održivu Europu.
Prednost je dala upravo digitalnoj Europi pošto je to područje u kojoj ta država od oko 1,3 milijuna stanovnika, predvodi u Europi, ali i u svijetu.
Govoreći u utorak u Europskom parlamentu u osvrtu na šestomjesečno predsjedništvo svoje države, Ratas je ustvrdio kako je jačanje digitalnog aspekta bilo uspješno, no kako Europa "mora zadržati zamah", te da će se rezultati postignutog vidjeti u narednom razdoblju i sljedećem europskom proračunu.
"Ako želimo da svaki Europljanin želi uživati u onome što EU nudi, mi moramo govoriti o digitalnom dobu i ići u korak s digitalnim napretkom", naglasio je estonski čelnik.
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker estonsko je predsjedništvo na plenarnoj sjednici parlamenta u Strasbourgu ocijenio "jednim od najprofesionalnijih i najbolje pripremljenih dosad".
Čelnik Komisije, koji dolazi iz malenog Luksemburga, dodao je i kako male zemlje izvrsno predsjedaju Unijom jer im je prirodnije posezati za traženjem konsenzusa.
"Uspjeli ste postići dogovor po pitanju mnogih prioritetnih tema, i to tamo gdje je to bilo doista potrebno", rekao je Juncker o estonskom predsjedanju Estoniji.
Estonsko predsjedanje pozitivno je u raspravi ocijenila većina zastupnika ističući ponajviše, osim realizacije "digitalne agende", pokretanje europske obrambene unije.
“Jedan od naših najvažnijih ciljeva je digitalna Europa. Uvjereni smo da razvoj digitalnog društva i e-vlade stvara ekonomski rast i povećava efikasnost”, istaknuo je estonski premijer Juri Ratas u srpnju kad je bio u službenom posjetu Zagrebu i dodao da bi “jedinstveno digitalno tržište EU-u moglo donijeti stotine milijardi eura”.
Građani te države gotovo sve poslove s javnim sektorom mogu obaviti putem interneta. S osobnom iskaznicom i šifrom mogu glasati na izborima, podnositi zahtjeve i prijave ili potpisivati ugovore u nekoliko sekundi.
Vlada u Tallinnu već niz godina održava sjednice bez tiskanih materijala, velik dio te prijestolnice je pokriven bežićnim internetom, službeni dokumenti mogu se potpisivati elektronskim potpisom, a recepti kod liječnika mogu se naručiti SMS-om.
Prema pisanju britanskog Economista, stručnjaci su procijenili da digitalni sustav estonskom BDP-u godišnje stvori dodatnih dva posto rasta.
Estonija je uvela i sustav e-građana koji putem interneta mogu dobiti priliku pokrenuti posao u toj državi bez da u nju kroče. Među 28 tisuću stranih e-građana je i japanski premijer Shinzo Abe, a Tallinn do 2025. cilja na njih 10 milijuna, od kojih će mnogi biti britanski poduzetnici zahvaćenih Brexitom, dodao je list.
Osim što spašava sredstva, estonsko digitalno društvo spašava i živote. Tamošnji djelatnici hitne pomoći nadohvat ruke imaju zdravstvenu povijest svojih pacijenata, što omogućava da se upoznaju s poviješću bolesti prije no što intervenirati u nesretnim situacijama.