"Zahvaljujući Podrugu slika našeg mitskog slikara sada se vraća u Europu. On ju je kupio u Sothebyju i zaželio da se izloži u nekom muzeju, a mi smo imali tu veliku sreću da odabir padne na MUO, gdje je savršeno ušla u naš stalni postav, među venecijanske slikare 15. stoljeća", rekao je Miroslav Gašparović, ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt.
Gaparović je zahvalio i ministrici kulture bez čije intervencije, kako je rekao, ne bi niti došlo do susreta s Podrugom. "Nadam se da smo u ovom sektoru otvorili novi način funkcioniranja, onoga što se naziva društvenom odgovornosti, što kod nas i nije tako čest slučaj", napomenuo je.
Proteklu godinu za Muzej ocijenio je "sjajnom". "Iako je protekla godina bila označena izložbama venecijanskih umjetnika, ona je u povijesti Muzeja zapravo bila najbogatija godina po donacijama, poput one baletnog umjetnika Jelka Yureshe ili azulejosa, portugalskih keramičkih pločica", dodao je.
Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek izrazila je uvjerenje da broj ljudi koji su se okupili na predstavljanju tog remek-djela u MUO govori o važnosti doprinosa svih onih koji prikupljaju umjetnost, stvaraju zbirke i doniraju vrijedna djela.
"U vremenu kada u medijima rijetko možemo pročitati ili vidjeti priče o pojedincima i njihovom doprinosu državi, društvu i umjetnosti i kulturi prezentira na pravi način, prisustvo medija je pohvala i podstrek", dodala je.
Dinko Podrug otišao je iz Zagreba prije 40-ak godina u Ameriku, a danas ima privatnu praksu na Manhattanu.
Njegova supruga, Nena Podrug, rekla je kako su, kada su odlučili donijeti sliku u zagrebački muzej, bili upozoreni da je to ovdje jako teško tako napraviti, za razliku od SAD-a. "Kada smo isto tako došli s nekim slikama u newyorški Metropolitan oni su odmah pristali", napomenula je.
"Bez ravnatelja MUO-a i ministrice ta bi slika sada čučala u mom stanu, morala bi paziti na vlažnost i temperaturu prostorije, no ipak je puno bolje kada je možemo podijeliti sa svima vama", rekla je.
Andrija Medulić - Andrea Schiavone (Zadar, oko 1510.- Venecija, 1563.), pravim imenom Andrea Meldolla, bio je hrvatsko-talijanski slikar i bakrorezac, jedan od najvažnijih umjetnika koji su potekli iz hrvatske sredine, a uspješno djelovali izvan domovine, ali i najistaknutijih predstavnika talijanskog manirizma.
Hrvatski oblik njegova prezimena, Medulić, po kojemu se zove poznata ulica u središtu Zagreba iako se najčešće ne zna kome pripada, izveo je Ivan Kukuljević Sakcinski u 19. stoljeću od prezimena talijanske obitelji Meldolla. Medulić si je sam dodao nadimak Schiavone (dalmatinski Hrvat).
Uz Medulića se još uvijek vežu mnoge nepoznanice, s obzirom da mu slike nisu potpisane (neke grafike nose umjetnikovo ime ili monogram), nije poznata točna godina rođenja, niti izvori pravoga oblika imena, kao ni kronologije i atribuiranja pojedinih djela.
Prema istraživanjima zadarskih povjesničara, slikareva obitelj porijeklom je iz gradića Meldolla, u okolici grada Forli u Romagni, odakle su preselili u Zadar obnašajući vojnu službu Mletačke Republike.
Opus mu je većinom posvećen biblijskim, mitološkim, povijesnim i alegorijskim temama. U Italiji je među prvima radio samostalne pejzaže, u svojim crtežima i bakropisima primjenjivao je izrazito slikarske efekte, a u bakrorez uveo nov postupak rada suhom iglom. Autor je i pet fresaka na stropu u knjižnici Marciani u Veneciji (1556–57).
Njegova se djela čuvaju u najpoznatijim europskim muzejima i galerijama, a jedno od njih "Bogorodica s djetetom" od sada i u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt.