Koncertima će ravnati maestro Hari Zlodre, a na programu su u prvom dijelu Arležanka Georgesa Bizeta, te Andante spianato i velika briljantna poloneza Frédérica Chopina sa solističkim nastupom pijanista Zorana Velića, dok će drugi dio biti posvećen valcerima, polkama i marševima iz glazbene ostavštine obitelji Strauss, stoji u najavi.
Arležanka je uz Carmen najzrelije djelo Georgesa Bizeta. Nastala kao scenska glazba za istoimenu dramu Alphonsea Daudeta, nagovještavala je realizam Carmen, odišući provansalskim raspoloženjima i ispunjena snažnim dramskim efektima.
Glazba nam je danas poznata prvenstveno iz orkestralnih suita, jer je drama nedugo nakon praizvedbe 1872. zauvijek nestala s pozornica. Jednu suitu skladao je sam Bizet, a Drugu suitu iz glazbe za dramu Arležanka skladao je četiri godine nakon Bizetove smrti Ernest Giraud, koristeći Bizetove originalne teme, premda ne sve iz scenske glazbe Arležanke, vodeći se Bizetovom originalnom orkestracijom.
Eteričnost, delikatnost, nježnost, u spoju s naprednim smislom za harmoniju i intuitivnim pronicanjem u glazbeni oblik, neke su od osnovnih karakteristika stila Frédérica Chopina (1810. – 1849).
Grande polonaise brillante (Velika briljantna poloneza), op. 22 u Es-duru za klavir i orkestar, koju je skladao 1830.-1831., označava neku vrstu prekretnice u Chopinovu stilu - ona je vrhunac njegova dotadašnjeg rada i niza djela nastalih u tzv. briljantnom stilu, koji označava pijanistička bravura.
"Andante spianato, uvodni dio u G-duru skladan za klavir solo, karakterom podsjeća na nokturno, sanjivih arabesknih melodija i prozračne pratnje, te predstavlja idealan uvod za Polonezu bogato ukrašene melodije koja, ujedno prozračna i energična, donosi sve karakteristike plesa u briljatnom stilu", dodaje se u najavi.
Drugi dio koncerta otvara uvertira operete Laka konjica (Die leichte Kavallerie) Franza von Suppéa, rođenog u Splitu, uvertire čijih su brojnih opereta danas rado i često izvođeni koncertni komadi.
Slijede i danas vječno mladi valceri i polke slavnih tvoraca glazbe za plesne dvorane 19. stoljeća, skladatelja obitelji Strauss. Sanjarski zaigrani i optimistični, s natruhom romantičarske melankolije, predstavljaju trajno privlačni repertoar.
Iz opusa Johanna Straussa mlađeg (1825-1899), najpoznatijeg člana glazbeničke obitelji, "kralja valcera", na programu su Anina polka (Annen-Polka), neizostavna Pizzicato polka (koju je skladao zajedno s bratom Josephom), Perzijski marš (Persischer Marsch) i čarobni, zasigurno najpopularniji od svih valcera, Na lijepom plavom Dunavu (An Der Schoenen, Blauen Donau).
Od skladbi srednjeg od tri brata Josepha Straussa u programu su brza polka Bez brige! (Ohne Sorgen!), francuska polka Vatrootporno (Feuerfest), valcer Nebeski zvuci (Sphaerenklaenge), te brza Džokej polka (Jokey-Polka).