Državne nagrade za znanost dodjeljuju se za iznimno važna dostignuća u znanstvenoistraživačkoj djelatnosti, za proširenje znanstvenih spoznaja i za znanstvena ostvarenja u primjeni rezultata znanstvenoistraživačkog rada koja su postigli znanstvenici, istraživači i znanstveni novaci.
Dodjeljuju se u nekoliko područja - nagrade za životno djelo, godišnje nagrade za znanost, godišnje nagrade za popularizaciju i promidžbu znanosti, te godišnje nagrade za znanstvene novake, a laureatima su ih uručili predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković i ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak.
Zahvalivši na nagradama prof. Šverko je upozorio na vrlo niska izdvajanja za znanost u Hrvatskoj prema kojima smo na začelju EU-a, ali i na sustav odabira i napredovanja znanstvenika koji promiče osrednjost.
"Dio odgovornosti snosimo i mi znanstvenici jer zaokupljeni istraživanjem novoga zapravo ne marimo dovoljno za društvene okolnosti u kojim djelujemo", poručio je.
"Znanje, obrazovanje, znanost i inovacije ključ su uspjeha svakog društva. U naravi svakog čovjeka je težnja za znanjem. I stoga, danas – kada javnim prostorom dominiraju banalnost i senzacionalizam, izokrenute vrijednosti i promoviranje uspjeha bez teškog rada – naša zajednička obaveza je naglašavati tu težnju za znanjem, prikazati važnost znanosti široj javnosti, promovirati ju, predstaviti ju mladim ljudima živom, a ne suhoparnom i nerazumljivom", istaknuo je predsjednik Sabora Jandroković.
Naša je zajednička obaveza da, kao društvo, težimo tome da postanemo zemlja znanosti, inovacija i izvrsnosti u obrazovanju. Zemlja znanja koja zna zadržati svoje mlade znanstvenike, ali i privući znanstvenike iz dugih zemalja. Zemlja s nekim novim Marinom Getaldićem, Faustom Vrančićem, Ruđerom Boškovićem ili Nikolom Teslom, kazao je.
A da bismo to postigli, dodao je Jandroković, moramo trajno unapređivati sustav odgoja i obrazovanja kako za osobni razvoj svakog pojedinca tako i za razvoj društva u cjelini, učiniti ga kvalitetnijim, konkurentnijim i usporedivim s najboljim obrazovnim i znanstvenim europskim i svjetskim sustavima.
Ministrica Divjak naglasila je da je poticanje izvrsnosti u znanosti jedno od četiri ključna reformska procesa ove Vlade. "Samo izvrsnost može probuditi Hrvatsku iz letargije i pozicionirati ju među moderne europske zemlje koje idu ukorak s globalnim trendovima razvoja", kazala je.
Naglasila je da nagrada za znanost osim kao priznanje znanstvenicima i njihovim postignućima ima i simboličan značaj jer služi osvješćivanju i utvrđivanju važnosti uloge znanosti za razvoj društva i gospodarstva.
Među nagrađenima šestero je laureata Državne nagrade za znanost za životno djelo – umirovljeni znanstveni savjetnik Marinko Oluić za znanstveni doprinos u području geologije, akademik Leo Budina za doprinos u području tehničkih znanosti, te akademkinja Vida Demarin za doprinos u području neurologije.
Nagrade za životno djelo dodijeljene su i akademkinji Vlasti Piližota za doprinos na području biotehnoloških znanosti, te Branimiru Šverku za doprinos društvenim znanostima i akademik Milivoj Solaru za doprinos na području humanističkih znanosti.
Godišnje nagrade za znanost primilo je 17 znanstvenika -Robert Vianello, Nils Paar, Neven Duić, Karolj Skala, Sandro Nižetić, Ines Drenjančević, Danka Grčević, Ana Jerončić, Darko Kiš, Zoran Herceg, Jelka Pleadin, Jelena Kuvač Kraljević, Damir Sekulić, Drago Čengić, Katarina Horvat-Levaj, Mislav Ježić i Marija Pehar.
Uručene su i godišnje nagrade za popularizaciju i promidžbu znanosti koje su primili Damjan Franjević, Mirna Šitum, Boro Mioč, Zorica Vitez i grupa znanstvenika Vladimir Cini, Jasna Horvat, Josipa Mijoč i Ana Zrnić.
Godišnje nagrade za znanstvene novake primili su Lucija Validžić, Mirko Poljak, Marko Gerić, Darija Lemić i Josip Mihaljević.