Na "Dijalogu s građanima" povjerenik Europske komisije Mimica je kazao kako je "vrlo uvjeren da će se Hrvatska do kraja mandata ove Komisije, do kraja 2019. moći uključiti u Schengenski prostor" te da je pri kraju zadovoljavanje tehničkih kriterija za uključivanje te ocjenjivanje tehničkih prilagodbi između Hrvatske i Europske komisije.
Slijedi političko-sigurnosna procjena što znači proširivanje Schengenske zone na Hrvatsku, ali vjerujem da će se na kraju postići politička suglasnost te da će Hrvatska, nakon Bugarske i Rumunjske, do kraja mandata ove Komisije postati članica Schengenskog prostora, rekao je Mimica.
Govoreći o uvođenju eura Mimica je podsjetio kako je Hrvatska, prije pristupanja u punopravno članstvo EU prihvatila sve temeljne ugovore i europsku pravnu stečevinu, a jedna od odredbi temeljnih osnivačkih ugovora
EU je i da će zemlje članice uvesti zajedničku valutu i da će postati dio zajedničke monetarne unije.
Ističe kako se intenziviraju rasprava i poslovi na potpunom zadovoljavanju uvjeta za uvođenje eura smatra za koje smatra da idu u dobrom smjeru te da će dovesti do toga da Hrvatska uvede euro kao zajedničku valutu.
Mimica drži da sagledavanje potencijalnih koristi, troškova i opasnosti ide u smjeru koji može potvrditi da će biti više prednosti i da ima više specifičnih razloga koji mogu osigurati Hrvatskoj da u eurozoni bude gospodarski uspješnija.
Europska komisija predložila je čitav paket mjera koji treba pomoći uključivanju budućih članica eurozone. Hrvatska će moći koristiti svojevrsne predpristupne fondove za ulazak u eurozonu, za financiranje strukturnih reformi koje trebaju pomoći da koristi od uvođenja eura budu što veće, rekao je Mimica.
Glede budućnosti Europske unije rekao je kako Hrvatska "ne smije čekati da se netko drugi dogovori kako će izgledati EU iznutra" te da je, u tome procesu, za svaku zemlju članicu, uključujući i Hrvatsku, vrlo važna "aktivna uloga i aktivno strateško promišljanje o vlastitom pozicioniranju i vlastitim interesima".
Danas se puno govori o tzv. Europi s dvije brzine, ali ne radi se o tome da netko drugi ili neko tijelo treba odlučivati koja će zemlja članica kojom brzinom sudjelovati u politikama i instrumentima EU, već o tome da zemlje članice same, na temelju svoga strateškog opredjeljenja, odluče u kojim politikama i instrumentima, žele više, a u kojima relativno manje sudjelovati, rekao je Mimica.