Forum je organizirao Ured za informiranje Europskog parlamenta u Hrvatskoj, a njegova voditeljica Violeta Staničić podsjetila je da je šteta od elementarnih nepogoda u Hrvatskoj oko 2,3 milijarde kuna, većinom od požara.
"Hrvatska kao dio mediteranskog prostora izložena je negativnim učincima klimatskih promjena, što je pesobice vidljivo u Dalmaciji: od ekstremnih hladnoća i pucanja vodovodnih cijevi do ekstremnih vrućina te požara i bujica u Ninu i Zadru", istaknula je Staničić. Po njezinim riječima, požar na splitskom području zaprijetio je ovog ljeta "dramatičnim posljedicama jer se širio u urbanom području".
"Sredozemni bazen spada u vrlo ranjivo područje što se tiče utjecaja klimatskih promjena, a posebice kada je riječ o sušama", rekla je Staničić i dodala kako o posljedicama klimatskih promjena na Sredozemlju ove godine svjedoče i požari u Španjolskoj, Italiji i Portugalu.
Po njezinim riječima, Hrvatska je vrlo ozbiljno shvatila problem klimatskih promjena.
"Trenutačna procjena ukupnog ulaganja u provedbu Nacionalne strategije za prilagodbu klimatskim promjenama iznosi oko 3,5 milijarda eura, od čega se najveći dio iznosa planira osigurati kroz europska sredstva, a sredstva iz državnog proračuna iznose 0,05 posto od ovog iznosa", rekla je Staničić.
Splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara istaknuo je kako je požar na splitskom području ovog ljeta "promijenio poimanje požara" ne samo u tom gradu i Dalmaciji, nego i šire. "U požaru na splitskom području najveću štetu pretrpjele su Hrvatske šume jer od 132 milijuna kuna štete 120 milijuna kuna odnosi se na šume te smo izgubili drvno gospodarstvo", rekao je Krstulović Opara.
Zapovjednik splitske Javne vatrogasne postrojbe Ivan Kovačević podsjetio je da se požar proširio munjevitom brzinom, u roku od 40 minuta četiri kilometra, pa ga nije bilo moguće zaustaviti snagama sa zemlje. "Za vrijeme splitskog požara nekoliko puta je po 20-30 vatrogasaca bilo u vatrenom obruču, ali srećom tragedija je izbjegnuta", rekao je Kovačić.
Karmela Maričić iz Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta govorila je o korištenju financijskih sredstava iz Fonda solidarnosti EU te je istaknula kako je Hrvatska za elementarnu nepogodu s ledom i poplavama iz siječnja i veljače 2014. godine iz tog fonda dobila oko 8,6 milijuna kuna, a za elementarnu nepogodu katastrofalnih poplava iz svibnja 2014. gotovo devet milijuna. Dodala je da je u oba slučaja Hrvatska u zahtjevu tom fondu prijavila oko 290 milijuna eura štete. Objasnila je kako država članica EU zahtjev za novčanu naknadu treba uputiti Fondu solidarnosti u roku od 12 tjedana nakon što je katastrofa prouzročila 'prvu štetu', a novac se mora potrošiti u roku od 18 mjeseci.
Zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko izvijestila je kako je nedavno na skupnoj sjednici Europskog parlamenta upozorila na "manjkavosti u postojećim mehanizmima solidarnosti i instrumentima i instrumentima EU-a".
Europarlamentarka Dubravka Šuica izvijestila je kako je Europska komisija 23. studenoga prihvatila novi program o udruživanju snaga na razini Europske unije u slučajevima prirodnih katastrofa. Primjerice, u slučaju velikog požara u nekoj zemlji članici, udružili bi se svi kanaderi i oprema u pružanju pomoći, a tim aktivnostima će se koordinirati iz Bruxellesa, rekla je Šuica. Objasnila je kako je program u skladu s geslom EU-a:
"Za male stvari malo Europe, a za velike stvari puno Europe", a udruživanje članica EU za "velike stvari" odnosi se i na odupiranje terorističkim ugrozama te jačanje sigurnosti u Europi.
Članica Europske udruge "Fire Safe Europe" Anđelka Toto-Ormuž rekla je kako treba mijenjati europske zakone koji se odnose na sigurnost građana u zgradama u slučaju požara. "Ti zakoni nisu dobri i zastarjeli su jer ne prate razvoj novih materijala i tehnologija koji se upotrebljavaju u građevinskom sektoru", upozorila je Toto-Ormuž i dodala je kako je zahvaljujući angažmanu te udruge Europski parlament o zaštiti od požara u zgradama prvi put raspravljao u rujnu ove godine.