Hrvatska je povukla zagrebačku kandidaturu, navodi se u priopćenju, jer "u postupku koji prethodi donošenju odluke" o budućem sjedištu EMA-e svi kriteriji nisu vrednovani na jednaki način "te je postupak bio podložan sugestivnim ocjenama same Europske agencije za lijekove".
Iz priopćenja MVEP-a, koje ne objašnjava pojedinosti, može se naslutiti kako hrvatske vlasti smatraju da Zagreb nije imao jednaki tretman kao ostali kandidati.
Agencija Reuters je u svojoj najavi izbora novog sjedišta EMA-e objavila kako bi mnogi od 900 zaposlenika agencije mogli zaprijetiti da se neće preseliti u dobar dio od 19 gradova kandidata.
Republika Hrvatska je međutim u ovom postupku prikupila vrijedno iskustvo natjecanja za sjedište budućih agencija i tijela Europske unije, kažu u MVEP-u.
"Držimo da bi temelj svih budućih odluka trebao biti načelo jednakosti među državama članicama, što ponajprije uključuje i ravnomjernu distribuciju sjedišta agencija i tijela Europske unije", zaključuje se.
Europska komisija je 30. rujna objavila svoju analizu kandidatura svih gradova koji su se natjecali za sjedište EMA-e u kojoj Zagreb nije prošao baš dobro, iako Komisija nije formalno vrednovala kandidate. Iz analize se moglo iščitati da je glavni problem zagrebačke ponude bila preopćenitost i nedostatak mnogo detaljnih informacija.
Zagreb, u kojem nijedna europska agencija nema svoje sjedište, bio je jedan od 19 kandidata za domaćinstvo EMA-a, koja se seli iz Londona nakon brexita. Odluka o novom sjedištu bit će donijeta danas u Bruxellesu.
Europski šefovi diplomacija okupljeni na Vijeću za opće poslove (GAC) tajno će glasati o novom sjedištu Europske agencije za lijekove (EMA), za koji se nakon otpadanja Zagreba natječe 18 gradova, a istoga dana će odlučiti i o novoj lokaciji Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA), manje agencije koja je trenutno također u Londonu.
EMA je najveća europska agencija s gotovo 900 zaposlenih koja mora napustiti London do 2019. kada Britanija napusti Europsku uniju.
Prestiž i ekonomska dobit koju nosi EMA, koju nazivaju i "krunskim draguljem" EU-a, pokrenuli su ono što je jedan diplomat nazvao "masovnim" lobiranjem, nagovaranjem i vraćanjem usluga među europskim prijateljima i rivalima.
Način na koji će ministri glasati svojevrsna je kombinacija glasanja kakav se provodi na kičastom Eurosongu i tajnog izbora Pape.
Sastanak GAC-a, na kojem će biti i hrvatska ministrica Marija Pejčinović Burić, počinje u 14.45 sati, ali prvo će se razgovarati o tome kako napreduju pregovori o brexitu.
Vjerojatno negdje između 16 i 17 sati na dnevni će red doći izbor novog sjedišta EMA-e. U prvom krugu svaka zemlja članica izabrat će tri kandidata i rangirati ih s tri, dva, odnosno jednim bodom.
Malo je vjerojatno da će se pobjednik znati nakon prvog kruga. Glasanje će biti tajno pa se očekuje da će mnogi kandidati u prvom krugu glasati za sebe. Neki diplomati tvrde kako bi neke zemlje u prvom krugu mogle glasati za slabije kandidate kako bi iz daljnjeg natjecanja izbacile one jače i tako sebi otvorile put za pobjedu.
Tri kandidata, ili više ako je broj glasova izjednačen, idu u drugi krug. Između dvaju krugova glasanja mogu se očekivati nova lobiranja i sklapanja novih saveza. Baš kao u konklavi, listići se nakon svakog kruga uništavaju.
"Nitko zapravo ne zna što će se dogoditi", rekao je jedan diplomat. "Oni će tamo biti zatvoreni satima... Možete pokušati osigurati neku potporu, ali glasovanje je tajno i nema načina da se provjeri je li ispoštovano ono što ste dogovorili".
Ako niti nakon tri kruga glasanja ne bude pobjednika, moglo bi se pristupiti ždrijebu. Ta ću dužnost onda pripasti estonskom ministru Mattija Maasikasu, čija zemlja do kraja godine predsjeda EU-om.
Za domaćinstvo Europske agencije za lijekove ponude su dali Amsterdam, Atena, Barcelona, Bonn, Bratislava, Bruxelles, Bukurešt, Kopenhagen, Dublin, Helsinki, Lille, Milano, Porto, Sofija, Stockholm, Malta, Beč i Varšava.
Po kladionacama, prvi favorit je Milano, ispred Bratislave i Amsterdama.
O sudbini EBA-e, koja ima 160 zaposlenika, također će se odlučivati na sastanku ministara EU-a. Kandidature su ponudili Bruxelles, Dublin, Frankfurt, Pariz, Prag, Luksemburg, Beč i Varšava.
Nijedan grad i nijedna zemlja ne mogu dobiti oba sjedišta.