FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Hrvatska ne koristi potencijal riječnih plovnih putova

ZAGREB, 10. studenoga 2017. (Hina) - Hrvatska nije ni izbliza iskoristila potencijal riječnih plovnih putova, plovni put nije u dobrom stanju ni na Dunavu, pogotovo ne na Savi, prijevoz tereta je daleko ispod potencijala, a raste samo putnički promet hrvatskim rijekama, istaknuto je u petak na okruglom stolu "Unutarnja plovidba - potencijali za razvoj".

Na skupu koji je u Ministarstvu mora, pomorstva i infrastrukture okupio i ravnatelje hrvatskih riječnih lučkih uprava, državna tajnica za more Maja Markovčić Kostelac je kazala da je Vlada svjesna potencijala koji leži u unutarnjoj plovidbi, a koji nije ni izblizu iskorišten.

"Naš plovni put ni na Dunavu niti na Savi nije u dobrom stanju i nismo zadovoljni statusom unutarnje plovidbe u prometnom sektoru, kao ni obimom riječnog prometa. Godišnji prijevoz tereta od 850.000 tona gotovo je marginalan", rekla je Markovčić Kostelac, dodajući kako nije iskorištena ni činjenica da su hrvatski riječni plovni putovi dio europskih.

Hrvatska, inače, ima više od 1000 kilometara riječnih plovnih putova, od čega 611 kilometara međunarodnih, kojima prometuje 311 domaćih brodova.

Markovčić Kostelac smatra kako bi se investicijama u uređenje riječnih plovnih pravaca i u riječne luke (Vukovar, Osijek, Sisak i Slavonski Brod) ti prometni koridori itekako ojačali.

Hrvatska je od EU dobila sredstava za uređenje plovnog puta na Savi, a i iz državnog proračuna bit će više novca za te namjene. Trenutno su aktivna dva veća projekta ulaganja u poboljšanje infrastrukture luka Slavonski Brod i Osijek, gdje će se raditi novi terminal za prijevoz rasutog tereta.

Markovčić Kostelac naročito želi potaknuti razvoj prometa u segmentu kontejnera te nadalje jačati putnički promet, a s tom će se svrhom proširivati putničko pristanište u Vukovaru.

Državna tajnica istaknula je i kako se trenutno radi feasibility studija (studija isplativosti) projekta kanala Dunav-Sava, a koja bi trebala biti gotova do sredine iduće godine i trebala pokazati opravdanost takvog kapitalnog projekta.

"Strateški nam je cilj povećati promet rijekama", poručila je Markovčić Kostelac.   

Predsjednik Dunavske komisije, hrvatski veleposlanik u Njemačkoj Gordan Grlić Radman istaknuo je da ta komisija povezuje 10 zemalja dunavskog toka, odnosno 11 članica, jer je i Rusija aktivni član.

"Zrak i ceste prometno su zagušene, postoji vizija kombiniranog prometa koja uključuje povezivanje željeznice i riječnog prometa i to ne samo u segmentu prijevoza tereta", naglasio je Grlić Radman, koji u tome vidi veliki potencijal i mogućnosti i za razvoj turizma u tim područjima. 

U okviru Savske komisije u lipnju ove godine osnovan je odjel za razvoj održivog turizma u slivu rijeke Save, istaknuo je tajnik u Savskoj komisiji Dragan Zeljko, koji je govorio o plovidbenom potencijalu Save. 

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙