"Kao i svake godine prije biranja filmova za festival nismo odredili nit vodilju, nego se tek na kraju izdvojio neki zajednički nazivnik glavnog programa. Iako to nije bila naša namjera, jer već postoje za to specijalizirani festivali, program je ispao prilično društveno angažiran", rekao je direktor ZFF-a Boris T. Matić, u četvrtak na konferenciji za novinare.
Filmovi se bave pitanjem prava žena, pravom na pobačaj, LGBT zajednicom, posljedicama PTSP-a te pitanjem imigranata i islamske tradicije. "Željeli smo približiti islam publici da, s obzirom na sve što se događa danas u svijetu, vide kako to nije nikakav bauk", kaže Matić.
Prvijenac švicarske redateljice Petre Volpe, "Božanski red", koji na zabavan način prikazuje kako su mirne seoske kućanice postale sufražetkinje u borbi za svoja prava, dobitnik je nagrade publike na Tribeca Film Festivalu i švicarski kandidat za Oscara. Na zagrebačkom festivalu predstavit će ga glumica Rachel Braunschweig, koja je za sporednu ulogu osvojila švicarsku nacionalnu nagradu za najbolju glumicu.
Pravima žena, odnosno pravom na pobačaj, bavi se iranski film "Nestanak" Alija Asgarija, o izazovima ilegalnih imigranata progovara danski "Šarmer" Milada Alamia, a o drugoj generaciji iračkih doseljenika u Australiji "Ali se ženi" Jeffreya Walkera. "Drago mi je da ćemo u potonjem vidjeti kako smo svi jednaki, jer tradicija o kojoj govori film gotovo je jednaka onoj u Dalmatinskoj Zagori", napomenuo je Matić.
Prikazat će se i singapurski kandidat za Oscara, "Pop Aye" Kirsten Tan, film ceste s čovjekom i slonom u glavnim ulogama, koji je osvojio posebnu nagradu žirija za scenarij u Sundanceu, postratni film "Fokstrot" Samuela Maoza, nagrađen u Veneciji Velikom nagradom žirija i "Parižanka" Leonor Serraille, koji je u Cannesu osvojio Zlatnu kameru u programu Izvjestan pogled.
Talijanski kandidat za Oscara, "Ciambria" Jonasa Carpignanoa, prikazuje odnos romske i imigrantske zajednice u Kalabriji, dok će se mladi francuski glumac Xavier Legrand predstaviti u Zagrebu dramom o borbi za skrbništvo nad djecom "Skrbnik", nagrađenim Srebrnim lavom za režiju u Veneciji.
"Filmove nismo birali prema nagradama koje su dobili jer smo ih vidjeli i prije njihovih festivalskih premijera i nagrada", rekao je Matić.
Program donosi i film "Zimska braća" islandskog autora Hlynura Palmasona o zajednici rudara na danskom sjeveru te argentinski "Sezona lova" Natalie Garagiole o susretu mladića s njegovim biološkim ocem, koji je nagradila publika Mostre.
Temom LGBT ljubavi bavi se film "Božja zemlja" Francesa Leea, smješten u ruralnu Englesku kojega su kritičari već proglasili jorkširskom verzijom "Brokeback Mountain", a osvojio je i Posebnu nagradu žirija za režiju na Sundanceu.
Ratnim veteranima i posljedicama PTSP-a bave se dva filma iz bliskog susjedstva - bosanskohercegovački "Muškarci ne plaču" Alena Drljevića koji je u Karlovim Varima dobio posebno priznanje žirija i drama s elementima crne komedije "Žaba" Elmira Jukića, koja je dobila nagradu publike na Sarajevo Film Festivalu (razvijan je u programu Industrija ZFF-a, a prikazuje se izvan konkurencije s obzirom da je jedan od koproducenata Propeler Film).
Uz trinaest dugometražnih filmova za festivalska Zlatna kolica natjecat će deset međunarodnih kratkometražnih filmova i isto toliko u programu hrvatskih kratkometražnih filmova "Kockice", koji donosi i nove filmove Antonete Alamat Kusijanović, Tina Žanića, Jurja Primorca i Judite Gamulin.
U žiriju za najbolji dugometražni film su redatelj Peter Brosens, producent Peter Rommel i glumica Lana Barić, a o najboljem kratkometražnom filmu i hrvatskom filmu iz "Kockica" odlučivat će redatelji Saša Ban i Alejo Franzetti i montažer Catalin Cristutiu.
Jaka konkurencija i u programu "Ponovno s nama"
Jedan od najzanimljivijih programa, "Ponovno s nama", s novim filmovima autora čiji su prvijenci već prikazani na ZFF-u, predstavila je koordinatorica programa Selma Mehadžić.
"Ovogodišnja novost je da će se u suradnji s Art-kinom Croatia cijeli taj program prikazati i u Rijeci, a uz nagradu Zlatni bicikl dodijelit će se i Nagrada riječke publike", rekla je Mehadžić, najavivši izrazito jaku konkurenciju velikih redatelja s filmovima koji se bave "urušavanjem vlastitog morala".
Publici ZFF-a odavno poznat ruski redatelj Andrej Zvjagincev predstavlja se trilerom "Bez ljubavi", dobitnikom Nagrade žirija ovogodišnjeg Festivala u Cannesu, a regionalnu premijeru imat će novi film Sofie Coppole, "Opčinjen", kostimirana drama sa zvjezdanim glumačkim postavom (Nicole Kidman, Kirsten Dunst, Elle Fanning, Colin Farrell), nagrađena u Cannesu za režiju.
U Zagreb nakon premijere na San Sebastianu stiže grčki redatelj Alexandros Avranas koji će s glavnom glumicom Eleni Roussionou predstaviti svoj novi film "Voli ne voli", dok norveški redatelj Joachim Trier, predstavlja svoje najnovije ostvarenje "Thelma", kojim prvi put ulazi u vode žanrovskog filma koristeći elemente horora i trilera.
Talijanski redateljski dvojac Antonio Piazza i Fabio Grassadonia sudjeluje s filmom "Sicilijanska bajka", a rumunjski redatelj Andrei Cretulescu s filmom "Charleston".
Program donosi i dva slovenska filma - "Sasvim obična obitelj" Jana Cvitkoviča te, izvan konkurencije, "Ivan" Janeza Burgera, nastalog u koprodukciji Slovenije i Hrvatske.
Buntovni filmovi u popratnom programu "Film neposluha"
U susret idućoj godini, kada se obilježava buntovna 1968., filmska kritičarka Diana Nenadić okupila je u popratni program "Film neposluha" jedanaest filmova, koji će se prikazati u dvorani F22.
Mnogi od filmova koji podsjećaju na trenutke građanskog neposluha, odmetnute pojedince i revolucionare, bili su zabranjivani, poput tijekom 35 godina bunkeriranog "Mlad i zdrav kao ruža" Jovana Jovanovića ili satiričke kritike Titove policijske države "General i pravi čovjek" zbog kojeg je redatelj Vladimir Kristl morao pobjeći u Njemačku.
Tu je i britanska anarhistička drama "Kad bi..." Lindsaya Andersona, inspirirana francuskim filmom Jeana Vigoa "Nula iz vladanja" iz 1933. koji će se također prikazatina ZFFu.
Od novijih filmova u program je uvršten dobitnik Srebrnog medvjeda 2006. "Zaleđe" redatelja iranskog novog vala Jafara Panahija te hrvatski dokumentarac "Odgođena revolucija" koji propituje kolektivni društveni strah od promjena.
ZFF je priredio i tradicionalne programe namijenjene djeci - filmove za natjecateljski program PLUS selektirali su i nagrađivat će ih zagrebački srednjoškolci, a tu je i Bibijada koja je ove godine posvećena švedskoj kinematografiji, od klasika Pipi Duge Čarape do suvremenih ostvarenja.
Mehadžić je na projekcije pozvala gledatelje svih generacije, napomenuvši kako "iako su tematski usmjereni na mlade, spadaju u sam vrh svjetske kinematografije".
I program "Moj prvi film" je posvećen švedskom filmu - u selekciji filmskog kritičara Nenada Polimca predstavit će debitantske filmove najznačajnijih švedskih redatelja, Ostlunda, Moodyssona, Faresa, Anderssona, Bergmana, najavio je izvršni direktor festivala Hrvoje Laurenta.
Program "Velikih 5" tradicionalno donosi najznačajnije novije filmove pet najvećih europskih kinematografija, Dan Luxa tri finalista Nagrade Lux Europskog parlamenta s istovremenim prikazivanjem u 28 država, dok je poseban program posvećen sve življoj crnogorskoj kinematografiji.
"Kinematografija Crne Gore je u začecima, no pomagali su svojim sredstvima i hrvatski film, a prošle godine je dobila i Filmski centar. Sve su to razlozi da skrenemo pozornost na crnogorski film i poželimo mu dobrodošlicu", rekao je Boris T. Matić.
Program Industrija - sve veći i sve posjećeniji
"Broj posjetitelja za edukativni i networking program Industrija kontinuirano raste, jer se ne bavimo samo filmom nego cijelim spektrom audiovizualne industrije, od razvoja projekta, pisanja scenarija, financiranja, koprodukcija, prezentacije projekta, postprodukcije do distribucije filma", rekla je producentica Lana Matić.
Najavila je kako će se ove godine prvi put u glavnom programu, na zatvaranju festivala, prikazati film snimljen nakon sudjelovanja na radionici Moj prvi scenarij održane u okviru Industrije - "Žaba" Elmira Jukića, ekranizacija kultne predstave hrvatskog autora Dubravka Mihanovića.
Među ostalim, održat će se masterclass stručnjaka za razvoj VR igara Spencera Hunta, u Zagreb dolazi i James Watkins, redatelj serije "McMafia" koja je snimana u Hrvatskoj, dok će u programu "Industrija mladost!" studenti šest akademija iz regije pohađati radionice na kojima će razvijati svoje kratke filmove. "Za svaki festival, osobito za onaj koji prikazuje debitante, važno je davati potporu mladima. To smo počeli s Kockicama, a nadam se da će i Industrija mladost! postati jaka platforma za njih", rekla je Matić.
U ime generalnog pokrovitelja, Hrvatskog Telekoma, direktorica Odjela za direktan nastup na tržištu Sanja Milinović ustvrdila je kako njihova višegodišnja suradnja svjedoči "o iznimnom značaju tog festivala za kinematografiju i kulturu općenito".
Ponuda filmova s festivala uobičajeno će biti dostupna u MAXtvVideoteci i na MAXtv To Go, dok će se u Filmofeel korneru posjetitelji moći zabaviti Play Station igricama.
Cijene ulaznica se, ovisno o programu, kreću između 10 i 30 kuna, a tijekom pretprodaje, od 2. do 10. studenog, su pet kuna niže.
Cijena paketa ulaznica "ZFF maratonac" je 200 kuna i vrijedi za filmove Glavnog programa u kinu Europa, dok se za besplatne projekcije ulaznice preuzimaju isključivo na blagajnama i jedna osoba može preuzeti najviše četiri besplatne ulaznice po projekciji. Ulaz na masterclass programe je slobodan bez preuzimanja ulaznica do popunjenja mjesta.
Uz kino Europu i dvoranu Mueller, festival će se održati u kinu Tuškanac, Muzeju suvremene umjetnosti, na novoj akademijskoj sceni F22.