Čović, koji je sudjelovao na razmjeni mišljenja na Odboru za vanjsku politiku Europskog parlamenta tijekom plenarne sjednice tog tijela u Strasbourgu, istaknuo je da će odgovori biti predani do 15. prosinca, a kako na upitniku radi 1300 službenika, on sadrži oko 25 tisuća stranica, a na nešto više od 3200 pitanja preostalo je odgovoriti na njih još oko 50-ak.
Apelirao je da se BiH ne postavljaju dodatna pitanja te da joj treba dati šansu da sustigne svoje susjede Crnu Goru i Srbiju.
Kako je istaknuo, kredibilitet europskom putu se može vratiti odobrenjem kandidacijskog statusa početkom iduće godine, a otvaranjem poglavlja prilika BiH da sama pokaže svoju sposobnost.
Također je izrazio nadu da će BiH do kraja godine dobiti suglasnost NATO-a za aktiviranje Akcijskog plana za članstvo (MAP), rekavši kako po tom pitanju postoji suglasnost svih političikih lidera u BiH.
Što se tiče izbornog zakona, naglasio je da je on 'prioritet prioriteta'. Istaknuo je da se trenutni može tek djelomično primijeniti te kako je diskriminatoran prema konstitutivnim narodima i manjinama.
Kazao je da je optimist te da će se izborni zakon promijeniti do kraja godine, jer bi se njegovim mijenjanjem u idućoj prekršili određeni standardi. Kako je upozorio, kada do promjene ne bi došlo, dogodile bi se velike poteškoće u organiziranju izbora a vlast se ne bi mogla konstitutirati.
Odgovarajući na pitanja hrvatskih europarlamentarki Željane Zovko i Dubravke Šuice, Čović je naglasio da je konstitutivnost naroda ključna, a reprezentativna zastupljenost predstavlja pitanje opstojnosti kako za hrvatski, tako i za ostala dva konstitutivna naroda. Pritom je kazao da se građenje klasične građanske države doživljava kao put ka unitarnom, odnosno dominaciji jednog naroda.
Na upite zastupnika o prijetnji ISIL-a, Čović je ustvrdio kako je BiH po tom pitanju vrlo ranjiva, no kako je islamska zajednica čvrsto stala u obranu u onog što je istinski islam, a da bi upravo aktiviranjem MAP-a te u suradnji s drugim zemljama bili pronađeni još kvalitetniji institucionalni odgovori na taj problem. Pritom je i podsjetio da je odlazak boraca na strana ratišta u BiH kazneno djelo te napomenuo da su dosad uspjeli spriječiti veće incidente.
Izvjestitelj Europskog parlamenta za Bosnu i Hercegovinu Christian Dan Preda izrazio je zabrinutost usporavanjem napora, upitavši Čovića o zakonu o trošarinama na gorivo o kojem, kako je kazao, mnogo toga ovisi, izrazivši nadu da će on što prije biti donesen.
Čović je ustvrdio da su pitanja oko tog zakona u završnoj fazi te u da će se idućeg mjeseca postići njegove izmjene i dopune.
Europarlamentarac Tonino Picula ustvrdio je da europski put BiH ima dvije faze - onu prvu koja je davala jasne perspektive tom putu, te onu drugu, kojoj svjedočimo posljednjih godinu dana u kojih je zamah umnogome popustio. Pritom je upozorio na veliki raskorak između iskazanih ambicija i stvarnih rezultata te nefunkcionalnost i nekoherentnost politika koji ne daju rezultate.
Zastupnik u Europskom parlamentu Jozo Radoš (GLAS/ALDE) te član i suosnivač neformalne skupine „Prijatelji Bosne i Hercegovine“ u izjavi za Hinu kazao je da unatoč Čovićevoj optimističnosti u BiH postoje poteškoće te da se pojedina pitanja uopće ne rješavaju. Kako je upozorio, postoji opasnost da iduća godina kao izborna još dodatno uspori procese. Smatra da bi bilo dobro da BiH iduće godine dobije kandidacijski status pa da se procesu dade 'nova krv'.
"BiH nema alternativu kada je EU u pitanju, no još jedan duži zastoj bi mogao smanjiti entuzijazam i potporu, kao i u institucijama EU, ali jednako tako i među građanima BiH", napomenuo je Radoš.
Zastupnica u Europskom parlamentu Željana Zovko (HDZ/EPP) kazala je za Hinu da je večerašnje izlaganje Dragana Čovića još jednom pokazalo da BiH najvećeg zagovornika za članstvo u EU ima upravo u Hrvatima u Bosni i Hercegovini.
Dobivanje kandidacijskog statusa, kako je naglasila, jedini je put kako bi se BiH zaštitila od utjecaja neeuropskih zemalja, kao što su Turska i Rusija.
Ona je upozorila i da će se u slučaju nedonošenja izbornog zakona BiH naći u pat-poziciji, pritom podsjetivši da se u Mostaru izbori nisu održali od 2008. godine.
"Ukoliko se ne implementiraju odluke Ustavnog suda, ukoliko se ne donese odgovarajući izborni zakon, možemo imati zemlju koja će biti taoc kao što je grad Mostar", istaknula je Zovko.
Upitnik Europske komisije je u BiH stigao početkom prosinca 2016. godine, a prvi rok za dostavu prijedloga odgovora istekao je 31. siječnja.
Nakon što BiH pošalje popunjeni upitnik na adresu Europske komisije ona će analizirati dostavljene odgovore i odlučiti o tome zaslužuje li BiH kandidatski status. Niti za jednu državu regije s ambicijama za članstvo u EU to nije bio takav problem kao za BiH.
Najbrže je upitnik popunila Srbija kojoj je za to trebalo 45 radnih dana, Hrvatska je tu zadaću obavila za tri mjeseca dok je Crnoj Gori, Albaniji i Makedoniji trebalo po četiri mjeseca.
U slučaju BiH problem je nastao u funkcioniranju tzv. mehanizma koordinacije uspostavljenog kako bi ta zemlja s Bruxellesom komunicirala "jednim glasom".
Mehanizam koordinacije o čijem se ustroju pregovaralo godinama zamišljen je kao skup niza radnih tijela što ih čine predstavnici različitih razina vlasti koji se onda dogovaraju o tome kako ispuniti uvjete koje postavlja EU.
Dragan Čović se u ponedjeljak prije razmjene mišljenja u Odboru za vanjsku politiku Europskog parlamenta susreo s predsjednikom EP-a Antoniom Tajanijem.