"To je zadatak koji je prilično zahtjevan i na kojem mi već prethodnih nekoliko godina intenzivno radimo, a bitno je reći da prema još uvijek neslužbenim podacima za 2016. u Hrvatskoj ipak imamo trend porasta odvojeno prikupljenog otpada i trend smanjenja odlaganja otpada. Međutim, to odlaganje otpada još uvijek se zadržava na otprilike 77 posto, što je puno previše", rekla je Radović Josić na konferenciji "Dobro upravljanje - pametno gospodarenje otpadom kao primjer kako građani mogu doprinijeti održivom razvoju svoje lokalne zajednice".
Kazala je da Hrvatska za sektor otpada iz EU fondova ima na raspolaganju 475 milijuna eura, a dio tih sredstava će se koristiti na projekte odvojenog prikupljanja otpada. Napomenula je da je Ministarstvo ove godine raspisalo javni poziv za izgradnju reciklažnih dvorišta, otvoren je i javni poziv za sanaciju zatvorenih odlagališta otpada, a u pripremi su pozivi za opremu, spremnike, sortirnice i kompostane.
"Ciljevi jesu veliki, moramo biti svjesni situacije u kojoj se nalazimo. Neke ciljeve nećemo postići, međutim ono što je bitno i što se uvijek gleda je da država radi nešto, da poduzima aktivnosti, da se drži nekih svojih zadanih rokova i onda je ipak i stav EU prema takvoj državi nešto malo blaži nego da država ne radi ništa", istaknula je.
U raspravi je sudjelovalo i dvoje bivših ministara zaštite okoliša - Slaven Dobrović i Mirela Holy.
Dobrović je za gospodarenje otpadom rekao kako je sektor koji ima najveći potencijal u podizanju stupnja održivosti današnjeg društva, istaknuvši potrebu uspostave sustava odvojenog prikupljanja otpada koji će jamčiti da se vrijednosti otpadnih materijala vrate u upotrebu "To jedino nudi dizanje održivosti društva, to nudi bolje ponašanje prema resursima, to nudi više radnih mjesta u tom segmentu", dodao je.
Holy je ustvrdila da Hrvatska zasigurno neće ispuniti zacrtane rokove jer ih ni do sada nije u području zaštite okoliša nije ispunjavala. Zauzela se za osiguranje primarne selekcije biootpada i njegovu obradu kroz strateški pristup rješavanju tog pitanja, pri čemu fokus treba biti na velikim gradovima - Zagrebu, Rijeci, Osijeku i Splitu.