Projekt Heritart počeo je u svibnju i trajat će do kraja 2019. godine, a podržala ga je Europska unija, rekla je voditeljica projekta Tanja Jadrešić. Projekt uključuje dva Heritart festivala - jedan koji se planira sljedeće ljeto u Hrvatskoj i Italiji te drugi u 2019. godini, koji će uključivati veliku koprodukciju i uključenje svih zemalja sudionica projekta.
"Cilj projekta nije samo kazališna produkcija na arheološkim lokalitetima nego šira zaštita i fokus na revitalizaciju baštinskih lokaliteta u svim zemljama sudionicama. Radi se i velika baza podataka o najboljim praksama korištenja već postojećih, ali i najboljim modelima upravljanja takvim lokalitetima koji će uključivati zaštitu i stvaranje nove publike, te interesa za lokalitet. "Vrijednost projekta je 300 tisuća eura od čega je 60 posto financirano kroz potprogram Kultura u sklopu programa EU Creative Europe, dok ostalo ulažu sudionici projekta", istaknula je Jadrešić.
Irene Provaroni iz talijanske kulturne i produkcijske kuće iz Rima I Borghi istaknula je da će partneri u Heritart projektu raditi zajedno u radionicama i umjetničkim rezidencijama kako bi proizveli bazu podataka s najboljim praksama umjetničkog upravljanja na arheološkim lokalitetima, potom tri nacionalne i dvije međunarodne koprodukcije koje će se predstaviti na dva festivala.
Usto će se, nastavila je Provaroni, održati četiri trening radionice čiji će rezultati biti dostupni javnosti, te međunarodnu mrežu koja će nastaviti dijeliti prikupljeno znanje, distribuirati rezultate projekta i promovirati Heritart- ovu ideju kulturnog naslijeđa kao dobrobit i vrijednost za zajednicu.
U ime rumunjskog Nacionalnog instituta za istraživanja novinarima se obratila direktorica Carmen Croitoru rekavši da se radi o vrlo važnom projektu koji je u skladu s istraživanjima vezanim uz baštinska pitanja. Uloga tog instituta u projektu je edukacija što u institutu smatraju nužnim da bi se sačuvale sve vrijedne lokacije, ali i da se promovira nacionalna baština po cijeloj Europi.
Pročelnik Konzervatorskog odjela Split Radoslav Bužančić istaknuo je da je projekt zanimljiv jer pokušava problematizirati performanse i izvođenje kazališnih predstava u spomeničkoj baštini i to na mjestu na kojem postoji velika tradicija. "Ne samo HNK već i splitski ljetni festivali, ali i brojne filmske produkcije često su koristile prostor splitske spomeničke baštine i šireg okoliša za svoje projekte", podsjetio je Bužančić.
"Treba naglasiti iskustva Aide kroz golemi period na najteatralnijem dijelu ne samo Splita već i Mediterana, na mjestu koje je projektirano kao svojevrsna pozornica za ceremoniju carskog dvora. Upravo ti prostori, pa i splitska pjaca, te Voćni trg u prošlosti su bili scene na kojima su se izvodile predstave i davale su rezultate koji su značajni i važni za ovo istraživanje", kazao je Bužančić istaknuvši da postoje i problemi osjetljivosti tih arheoloških lokaliteta.