"Toliko je različitih načina pisanja dobre književnosti da je nemoguće reći koja bi to trebala biti nekakva općenita uloga i smisao književnosti. Na to doista ne bih znao odgovoriti, jer književnost može toliko toga", kazao je Kehlmann, koji u nedjelju 3. rujna otvara u Zagrebu 5. FSK.
Otac mu je bio jedan od najpoznatijih njemačkih kazališnih redatelja, a odrastajući uz kazalište, kako je rekao, odrastao je i uz književnost, koja je tako postala prirodan smjer njegova života.
"Književnost je uvijek bila prisutna, oduvijek me okruživala. Stoga je postati piscem za mene predstavljalo daleko manji skok nego što bi bio slučaj da su moji roditeli imali 'normalne' poslove", pojasnio je.
Kehlmann (1975.) je kao književnik debitirao 1997. romanom "Magičan život Arthura Beerholma". Međunarodni uspjeh postigao je romanom "Ja i Kaminski" (2003.), a njegov roman "Mjerenje svijeta", paralelna biografija njemačkog prirodoslovca Alexandera von Humboldta i matematičara i astronoma Carla Friedricha Gaussa, objavljen ujesen 2005., postao je najvećim književnim uspjehom u njemačkoj poslijeratnoj literaturi te najprodavanije književno djelo na njemačkom govornom području od "Parfema" Patricka Suskinda 1985.
Djelo je prodano u više od šest milijuna primjeraka diljem svijeta, a 2012. prema knjizi je snimljen i istoimeni film.
Napisao je još romane "Mahlerovo vrijeme" (1999.), "Slava" (2009.) i "F" (2014.), te knjigu eseja "Izmišljeni dvorci" (2005.).
Za svoje romane i pripovijetke, koji su prevedeni na više od četrdeset jezika, dobio je brojne nagrade i priznanja, između ostalog Nagradu Candide, književnu nagradu Zaklade Konrad Adenauer, Nagradu Per Olov Enquist, Nagradu Kleist i Nagradu Thomas Mann.
Živi u Beču i Berlinu, piše recenzije i eseje za Sueddeutsche Zeitung, Frankfurter Rundschau, Frankfurter Allgemeine Zeitung i časopis Literaturen, te kao gostujući i izvanredni profesor predaje poetiku u Mainzu, Wiesbadenu i Goettingenu. Na hrvatskome su njegove knjige dostupne u izdanju Frakture.
Goethe i popularna kultura najveći utjecaji
Književna superzvijezda njemačkog govornog područja, čije su knjige dio redovite školske lektire u Njemačkoj, Kehlmann svoju književnost gradi na nasljeđu njemačkih književnih velikana, ali ne bježi ni od utjecaja popularne kulture.
"Njemačka poslijeratna književnost nikada se nije oporavila od gubitka velikog broja velikih pisaca koji su napustili zemlju ili su ubijeni. Mene osobno kao pisca je ponajviše zadužio Goethe – doista, uopće se ne šalim! Ali i Thomass Mann i, naravno, Franz Kafka. Također, Friedrich Hoelderlin – tko ne zna njemački, ne može uopće pojmiti kako je prekrasan, nevjerojatan njegov jezik", rekao je.
Njegovi romani slijede velike filozofske ideje – u njima se bavi temama kao što su religija, povijest, obitelj. No, Kehlmann je istodobno pisac za kojeg se kaže kako je otkrio humor u njemačkoj književnosti.
"Smatram da nikako nemam pravo na tu titulu jer naravno da nisam prvi pisac u njemačkoj književnosti koji poseže za humorom, i uopće se ne bih složio s tvrdnjama da njemačkoj književnosti općenito nedostaje humora", rekao je.
"Puno je vrlo duhovitih njemačkih pisaca – na primjer, Max Goldt ili Sven Regener. Ako tražite književnost posve lišenu humora, bacite malo pogled na Španjolsku, na primjer. Ali ako govorimo o ulozi komičnog u mojim djelima – pa, kad ne bi bilo toga, bilo bi mi previše dosadno pisati", dodao je pisac, koji inspiraciju pronalazi u svijetu oko sebe: "Stvari mi naprosto dođu, teško mi je reći što me točno inspirira, kako oblikujem likove i priče. Popularna kultura dosta utječe na mene, a posebno obožavam filmove znanstvene fantastike".
Gotička priča 21. stoljeća
U Zagrebu će predstaviti svoju novu knjigu, novelu "Trebao si otići" (2016.), koja se odmah nakon objave našla na listama najprodavanijih i najčitanijih njemačkih knjiga godine. Na hrvatskome ju je upravo objavila Fraktura, u prijevodu Latice Bilopavlović Vuković. Knjiga je najavljena kao njegov "vjerojatno najbolji i najdublje napisani tekst, pisan na tankoj granici istine i fantastike, u kojemu se autor s iznimnom istančanošću bavi problemom privremenosti".
U knjizi, mladi bračni par – ona je slavna glumica a on uspješan pisac – s malim djetetom stiže u zabačenu kuću za odmor negdje u Alpama. Ono što je zamišljeno kao idealno utočište za kontemplaciju, rad na scenariju i ugodno obiteljsko druženje, pred njihovim očima poprima, međutim, jezivu atmosferu u maniri klasične gotičke priče, u kojoj više ništa nije kako se prije činilo.
Tematski, u njoj se bavi suvremenim životom – udaljavanjem, raspadom obitelji, ljudskim nesigurnostima i manama, no Kehlmann ističe da mu je ključna namjera bila "napisati strašnu priču".
5. Festival svjetske književnosti održat će se od 3. do 9. rujna s fokusom na književnost njemačkog govornog područja, a predstavit će u Zagrebu i Splitu reprezentativnu listu od dosad najvećeg broja autora iz Austrije, Njemačke i Švicarske, Gvatemale, SAD-a, Finske, Španjolske, Francuske, Srbije, Bosne i Hercegovine, Mađarske, Slovenije, Makedonije, Hrvatske i drugdje, koji će sudjelovati u ukupno 60-ak programa.
Program u Zagrebu otvorit će u nedjelju 3. rujna razgovor s Kehlmannom koji će u Velikoj dvorani Kina Europe voditi direktor festivala i glavni urednik Frakture Seid Serdarević.
Piše: Gea Vlahović