Europski povjerenik za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannes Hahn upitnik koji sadržava nešto više od 3200 pitanja donio je u Sarajevo potkraj 2016. godine a još nema naznaka kada bi odgovori mogli biti vraćeni u Bruxelles iako su vlasti u BiH same sebi zadale rok od šest mjeseci da obave tu zadaću kako bi u 2017. eventualno dobili kandidatski status.
"Točno je, rokovi su probijeni, ali očekujem da ćemo u kasnu jesen imati sve odgovore", kazao je Nikola Lovrinović, predsjedatelja zajedničkog povjerenstva dva doma parlamena BiH za europske integracije kako ga citiraju banjolučke "Nezavisne novine".
No i ako bi se Lovrinovićeve prognoze pokazale utemeljenima to još uvijek ne znači kako će u Europskoj komisiji tijekom jeseni i moći početi procjenjivati odgovore iz BiH jer ostaje problem prevođenja dokumenata na engleski jezik pa je i u najoptimističnijoj varijanti izgledno kako ispravno popunjeni upitnik neće biti spreman prije kraja godine.
Još ranije se ispostavilo kako su pitanju prevođenja u BiH pristupili prilično birokratski raspisavši za to javni natječaj čije uvjete jednostavno nije bilo moguće ispuniti s obzirom da u toj zemli nema prevoditeljske agencije sa stotinama zaposlenih.
U jednom se trenutku razmišljalo i o rezervnoj opciji predavanja upitnika s odgovorima na hrvatskom kao jednom od službenih jezika EU.
Rješenje je na kraju pronađeno tako što će se prevođenja na engleski jezik primiti prevoditelji s kojima će biti sklapani pojedinačni ugovori.
Niti za jednu državu regije s ambicijama za članstvo u EU to nije bio takav problem kao za BiH.
Najbrže je upitnik popunila Srbija kojoj je za to trebalo 45 radnih dana, Hrvatska je tu zadaću obavila za tri mjeseca dok je Crnoj Gori, Albaniji i Makedoniji trebalo po četiri mjeseca.
U slučaju BiH problem je nastao u funkcioniranju tzv. mehanizma koordinacije uspostavljenog kako bi ta zemlja s Bruxellesom komunicirala "jednim glasom".
Iz Europske komisije odavno su poručili kako nemaju nakanu pregovarati pojedinačno s predstavnicima svake županije, entiteta ili distrikta Brčko te su zatražili da BiH sama nađe način kako će komunicirati s Unijom pri ispunjavanju uvjeta nužnih za članstvo.
Mehanizam koordinacije o čijem se ustroju pregovaralo godinama zamišljen je kao skup niza radnih tijela što ih čine predstavnici različitih razina vlasti koji se onda dogovaraju o tome kako ispuniti uvjete koje postavlja EU. Na tom su posebice inzistirale vlasti Republike Srpske uz argumentaciju kako žele da taj entitet bude "vidljiv" u procesu europskih integracija.
Glasnogovornica Direkcije za eurospke integracije biH Marina Siručić-Kavaz potvrdila je kako su se te radne skupine počele sastajati tek 30. lipnja a do sada je počelo djelovati njih 25.
Odgovori na upitnik Europske komisije unose se u elektroničku bazu i tek kada se o njihovoj sadržini postigne suglasnost među predstavnicima različitih razina vlasti što je u nekim sliučajevima gotovo nemoguća misija jer neke radne skupine broje i do stotinu članova.
No upitnik sadrži i pitanja oko kojih u BiH nema niti je moguće postoći bilo kakvu suglasnost.
Jedno od takvih je planira li BiH provesti ustavne promjene i kakve a drugo koliko ta zemlja uopće ima stanovnika.
Vlasti Republike Srpske odbile su priznati službene rezultate popisa provedenog 2013. godine i inzistiraju na svojim brojkama.