Program 5. FSK-a najavio je u utorak u Zagrebu glavni urednik Frakture i programski direktor festivala Seid Serdarević koji je rekao kako je festival od prvog održavanja 2013. zamišljen kao mjesto okupljanja najvažnijih glasova suvremene svjetske i domaće literarne scene. "Iskustvo je pokazalo da nade za knjigu ima, da se želi čitati, ali da se knjizi i čitanju mora pristupiti na jedan drugačiji način".
"Sve ove godine radili smo na tome da programe otvorimo što više prema publici. Mislimo da smo u tome uspjeli – svih je godina posjećenost festivala bila iznimna. Nadamo se da će tako biti i ove godine: na programu smo radili intenzivno i dugo kako bismo doveli prilično reprezentativnu listu od dosad najvećeg broja autora, koji će sudjelovati u ukupno 60-ak programa", kazao je Serdarević na konferenciji za novinare.
Već tri godine Festival stavlja fokus na jednu ili više književnosti – prvo je to bila francuska književnost, pa prošle godine talijanska, a ove godine to je književnost njemačkoga govornog područja, u sklopu godine kulture Austrije i Hrvatske "Zajedno u kulturi".
Stoga će najveći broj stranih gostiju petog festivalskog izdanja biti iz Austrije, Njemačke i Švicarske, a prvi među njima bit će jedna od najvećih zvijezda suvremene europske i svjetske književnosti, austrijsko-njemački književnik Daniel Kehlmann, čije će gostovanje u nedjelju 3. rujna svečano otvoriti FSK 2017.
Otvorenje će uveličati koncert "Bečanke iz Vojvodine" Jelene Popržan, violistice, pjevačice, performerice, jedne od najvećih zvijezda suvremenog austrijskog i europskog crossovera, koja će nastupiti s jednim od najvećih interpreta bosanske sevdalinke Damirom Imamovićem.
Festival je živi organizam
Želeći održati svježinu i neprekidno nuditi nešto novo, festivalski se program svake godine pomalo mijenja i prilagođava, rekao je Serdarević, a s obzirom na to da će ovogodišnji festival imati najveći broj autora dosad, zbog gustog rasporeda događanja ove godine neće biti programa okruglih stolova, dok je stripaški program značajno reduciran.
Na 5. FSK dolaze i gosti iz Gvatemale, SAD-a, Finske, Španjolske, Francuske, Srbije, Bosne, Mađarske, Slovenije i Makedonije, a od velikih zvijezda njemačkoga govornog područja Serdarević je još izdvojio "jednog od najznačajnijih švicarskih pisaca" Christiana Krachta te "možda najvećeg živućeg urednika i pjesnika njemačkoga područja" Michaela Krügera.
Tu su i mlada nadolazeća zvijezda grafičke novele Ulli Lust, najveći poznavatelj djela Thomasa Bernhardta, Manfred Mittermayer, te nagrađivana Marjana Gaponenko i Richard Schuberth.
Novi romani Dubravke Ugrešić i Igora Štiksa
Uz tradicionalne tribine "Razotkrivanje", te programe "Pisac i njegov čitatelj" i "Dvostruki portret", u sklopu nastavljene suradnje s hrvatskim PEN centrom ponovno će se održati i dvije večeri poezije, na kojima će se predstaviti pjesnici iz Italije i Portugala.
Idejni začetnik programa i predsjednik hrvatskog PEN centra Tomislav Bajsić istaknuo je kako se program u svojem inicijalnom izdanju pokazao izuzetno uspješnim.
"Ove godine na pjesničke večeri dolaze zanimljivi pjesnici iz Italije, pjesnici tzv. 'venecijanskog kruga', koji djeluju u Veneciji a pripadaju različitim generacijama. S njima će čitati dvije mlade portugalske pjesnikinje, a ponovo će se održati i zajedničko čitanje s hrvatskim pjesnicima na temu Deklaracije o ljudskim pravima UN-a, čime ćemo se pridružiti istodobnom čitanju na 20-ak mjesta u Europi i svijetu", rekao je Bajsić.
Na festivalu će se, među ostalima, predstaviti Francuz Philippe Claudel, Gvatemalac Eduardo Halfon i Nigerijac Chigozie Obioma; od domaćih zasad su kao gosti potvrđeni Franjo Janeš, Pavao Pavličić, Olja Savičević Ivančević, Ognjen Spahić i Marina Vujčić, a Serdarević je najavio i predstavljanje novih romana Dubravke Ugrešić i Igora Štiksa.
Splitski dio otvaraju Monaldi &Sorti
Festival se od početka nastojao profilirati u multidisciplinarnu umjetničku platformu koja spaja i dovodi u dijalog ne samo pripadnike literarne scene, već i likovne, glazbene, filmske i sve druge umjetnike, istaknuo je Serdarević.
Tako i ove godine službenom otvorenju programa prethodi, u četvrtak 31. kolovoza u Galeriji Josip Račić, već tradicionalno otvorenje izložbe slika inspiriranih književnicima koji gostuju na festivalu. U izložbi ove godine sudjeluje 20-ak predstavnika hrvatske likovnosti.
Također, od svoga drugoga izdanja, Festival radi na promicanju čitanja među mladima kroz FSK-ov program književnih matineja, u kojemu će se ove godine učenici zagrebačkih srednjih škola, gimnazijalci i drugi srednjoškolci susresti s četvero suvremenih autora po vlastitu izboru - Oljom Savičević Ivančević, Pavlom Pavličićem, Franjom Janešom i Marinom Vujčić.
Prošle godine festival se prvi puta paralelno održavao i u Splitu, a ta će se praksa nastaviti i ove godine". Serdarević je za splitski dio festivala najavio "pet filmskih projekcija i desetak književnih događanja s nizom inozemnih autora i malo većim fokusom na mediteranske goste", a sve će otvoriti "u Hrvatskoj omiljeni spisateljski par", supružnici Rita Monaldi i Francesco Sorti, koji će predstaviti roman "Smrt poput mene".
Nekoliko hrvatskih filmskih premijera
Nastavlja se i filmski program, koji u suradnji s Goethe-Institutom donosi niz svjetskih filmskih uspješnica s fokusom na Njemačku, od kojih će dio imati svoje hrvatske premijere na FSK-u, u zagrebačkom Kinu Europi i splitskoj kinoteci Zlatna vrata.
Snježana Božin iz Goethe-Instituta istaknula je da se filmovi prikazuju istodobno na oba festivalska mjesta, a program u Zagrebu počinje 5. rujna s premijernom projekcijom francusko-njemačko-irske koprodukcije "Povratak u Montauk" Volkera Schlondorffa, prema motivima pripovijetke "Montauk" Maxa Frischa.
Prikazat će se i vrlo popularan film za mlade "Tschick" slavnog njemačkog redatelja Fatiha Akina snimljen prema bestseleru Wolfganga Herrndorfa, komedija "Opet on" prema istoimenu romanu Timura Vermesa, još jedna hrvatska premijera bit će "Ja i Kaminski" prema romanu Daniela Kehlmanna, kao i "Pozdrav iz Fukušime" redateljice Doris Dorrie.
Festival će se u Zagrebu održavati u Kinu Europi, Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića i Galeriji Josip Račić, te u Splitu u Gradskoj knjižici Marka Marulića i Kinoteci Zlatna vrata.