Čelnici najvećih političkih skupina u Europskom parlamentu, među njima i Guy Verhofstadt, iz saveza europskih liberala i demokrata (ALDE), Manfred Weber iz Europske pučke stranke, Gianni Pittella, čelnik socijalista i demokrata (S&D) te još nekoliko istaknutih europarlamentaraca, objavili su tekst u nekoliko europskih novina u kojem ističu golemu razliku između prijedloga EU-a za rješavanje statusa britanskih državljana koji ostaju u EU-u i britanskog prijedloga za europske državljane.
"U prijedlogu EU-a, britanski i europski građani zadržavaju ista prava i istu razinu zaštite koju danas imaju prema europskom pravu. Sva prava stečena prije datuma izlaska bit će izravno primijenjena, s cjeloživotnom zaštitom, punim reciprocitetom i jednakim tretmanom. To je ono što većina britanskih građana želi kada kažu da hoće zadržati europsko državljanstvo. Odgovor Velike Britanije na naš velikodušni prijedlog stigao je nakon tri tjedna. Bio je to hladan tuš", ističu europski parlamentarci.
Navode kako britanski prijedlog predviđa da građani 27 zemalja članica EU-a, dan nakon Brexita u Velikoj Britaniji postaju građani trećih zemalja, što je slabiji status s manje prava u odnosu na europski prijedlog za Britance.
"Britanski prijedlog sa sobom nosi opasnost od stvaranja građana drugog reda", navode čelnici Parlamenta.
"Europski parlament će zadržati svoje pravo da odbije bilo kakav sporazum koji građane EU-a tretira nepovoljnije nego danas, bez obzira na njihovo državljanstvo. Za nas je to pitanje temeljnih prava i vrijednosti, koje su u srcu europskog projekta", kaže se u tekstu.
Prema britanskom prijedlogu, europski građani koji u Velikoj Britaniji legalno borave najmanje pet godina imat će sličan status onome koji sada uživaju. Izgubili bi pravo glasovanja na lokalnim izborima, a za dovođenje člana obitelji u Veliku Britaniju morali bi dokazati da imaju dovoljno prihoda za njihovo uzdržavanje.
Međutim, u britanskom prijedlogu se ne iznosi referentni datum, od kada bi se računali svi rokovi, nego se navodi da se o tome treba pregovarati.
Kao datum početka pregovora o Brexitu uzima se 29. ožujka 2017. kada je London službeno obavjestio EU da želi izići i od tada je počeo teći dvogodišnji rok za završetak pregovora.
Taj se rok može produljiti, ali za to je potreban jednoglasni pristanak svih 27 zemalja članica i Velike Britanije.
Čelnici Europskog parlamenta protive se mogućnosti bilo kakvog produljenja toga roka.
"Vremenski okvir za pregovore završava 30. ožujka 2019. godine i mi nećemo podržati bilo kakvo produljenje toga roka, jer bi to tražilo da se i u Velikoj Britaniji održe izbori za Europski parlament u svibnju 2019. godine, a takva situacija jednostavno je nezamisliva", navodi se u tekstu.