Više od 1300 registriranih sudionika iz gotovo svih europskih „morskih“ zemalja predstavit će domaćinima i brojnim turistima pomorsku tradiciju svojih država. Hrvatska je u francusku regiju Bretanju stigla s tri broda, sandulom, komiškom inačicom gajete, i dvije replike komiške gundule, barke duljine četiri metra koja se koristila za rekreativno veslanje.
"Novu komišku sandulu nazvanu 'Molo Palagruža' sagradili su brodograditelji Tonko Božanić Pepe i Šime Mardešić Palagruža, a prije puta u Bretanju prije nepunih mjesec dana porinuli smo je na komiškoj rivi. Žao nam je što ove godine nemamo više većih brodova, kao 2015., kad je Atlantikom jedrilo naših 11 drvenih brodova. Ali, Hrvatska je tu, i to u društvu najboljih. U sklopu 'Willage of European Maritime heritages' (Sela europske maritimne baštine) organizator nam je još jednom ukazao posebnu pažnju osiguravši nam počasno mjesto s Italijom koju predstavljaju regije Emilia-Romagna i Lago maggiore, Francuskom s pokrajinama Sete et l'Occitanie i La Cote d'Opale, Nizozemskom, Irskom i Španjolskom koju predstavlja pokrajina Galicija. Žao nam je što naše regionalne turističke zajednice, osobito TZ Šibensko-kninske županije, nisu imale više sluha i pomogle odlazak na ovaj veliki festival svojim posadama tradicijskih brodova. Pritom ponajprije mislim na veliku murtersku flotu", kazao je Plamenko Bavčević, predsjednik Udruge Cronaves iz Splita, koja je organizirala dolazak 19-ročlane hrvatske ekipe u Morbihan.
U Europskom maritimnom selu u gradu Vannesu Hrvatska će se do nedjelje cjelodnevnim kulturno-zabavnim i edukativnim programima predstaviti europskoj javnosti svoje pomorske zanate, ribarske vještine, tradicionalnu primorsku kuhinju i autentične proizvode, o čemu će se brinuti Udruga Palagruža iz Komiže.
Posebno za ovu prigodu postavljen je Hrvatski maritimni muzej, u kojemu će Muzej Staroga Grada izložbom odabranih fotografija na temu slavne starogradske pomorske kulture predstaviti i dio zajedničke hrvatske maritimne baštine.
U četvrtak, 25. svibnja, održat će se Hrvatski dan, konferencija za medije uz video-prezentaciju turističke ponude Grada Splita i Splitsko–dalmatinske županije te predstavljanje ovogodišnjeg festivala Dani u Vali, koji Udruga Cronaves u rujnu organizira u Starome Gradu na Hvaru. Sutradan, 26. svibnja, predstavit će se hrvatska vina i ulja, a 27. svibnja hrvatski nautički turizam.
Na sedmodnevnom maritimnom festivalu sudjeluje između 1000 i 2000 tradicionalnih brodova individualnih karakteristika koji pripadaju nadaleko poznatim malim nacionalnim flotama: brodovi na vesla, stari ribarski brodovi s jedrima, stari motorni brodovi, tradicionalni jedrenjaci s više jarbola, klasične i suvremene jahte… Na svaku manifestaciju u Morbihan doplovi i dvadesetak velikih jedrenjaka, ponos europskog pomorskog graditeljstva.
Zaljev Morbihan prirodna je luka na obali Atlantskog oceana smještena u istoimenom području na jugu regije Bretanje. Ime izravno dolazi iz bretonskog jezika (Ar Mor Bihan), što u prijevodu znači „malo more“. Zaljev Morbihan mnogi svjetski zemljopisci opisuju kao jedan od najljepših zaljeva na svijetu, a prostire se od grada Locmariaquera na zapadu do Vannesa na istoku. Zaštićen sustavima koji reguliraju ekstremne razlike između oceanske plime i oseke, ali i pored toga, strujanje mora na nekim lokacijama može dosegnuti brzinu i do 9,4 čvora. Najznačajnija odrednica zaljeva Morbihan su njegova 42 otoka. Većina ih je u privatnom vlasništvu poznatih osoba iz svijeta umjetnosti, ali dva najveća, Île aux Moines i Île d' Arz, u vlasništvu su države i omiljena su europska ljetna turistička destinacija.