Vijeće broji 13 članova, a zamišljeno je kao fleksibilna suvremena platforma koja će okupiti mlade raznih generacija i nacionalnosti, struka, obrazovanja i vjeroispovijesti, ujedinjenih u iznalaženju hitnih rješenja ključnih problema, od demografske revitalizacije do drugih egzistencijalnih problema mladih u Hrvatskoj, naglasila je predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović.
Okrugli stolovi i susreti s mladima
Rad vijeća temeljit će se, dodala je, na organizaciji okruglih stolova o specifičnim problemima pojedinih struka, a tijekom privremenih preseljenja Ureda predsjednice Vijeće će organizirati susrete s mladima na određenu temu. Prvi takav susret tijekom preseljenja ureda u Ličko-senjsku županiju bit će posvećen depopulaciji.
Vijeće je za temu prvog okruglog stola odabralo problem odljeva liječnika i drugog medicinskog kadra iz Hrvatske, a u raspravi je sudjelovalo pedesetak predstavnika zdravstvenih ustanova, stručnih medicinskih društava i udruga te resornih ministarstava.
"Čuli smo danas da se zdravstveni radnici svih područja slažu kako se moraju donijeti opće mjere zapošljavanja u zdravstvu i ponajprije dugoročno planirati kadrove na nacionalnoj razini. Potrebna je izrada jedinstvenog integriranog nacionalnog registra zdravstvenih djelatnika temeljem kojeg bi nadležna tijela mogla pravovremeno reagirati", rekla je predsjednica iznoseći preporuke nakon rasprave.
Uz usklađivanje potreba za zdravstvenim kadrovima i upisnim kvotama na fakultetima i veleučilištima, ponajprije treba povećati izdvajanja za znanost i obrazovanje na području biomedicine. Ispitivanje je pokazalo da je pri upisu na Medicinski fakultet 13,7 posto mladih iskazalo namjeru da ode raditi izvan Hrvatske, no na kraju studiranja tu namjeru iskazuje čak 50 posto njih, kaže Grabar Kitarović.
Cilj je konstruktivno partnerstvo s Vladom
Cilj donesenih preporuka, napominje predsjednica, nije ulaziti u izvršne ovlasti Vlade već i dalje biti konstruktivan partner u postizanju zajedničke misije zadržavanja mladih, obrazovanih ljudi u domovini, odnosno rada na njihovom povratku iz inozemstva. Posebnu pažnju stoga treba posvetiti izoliranim područjima Hrvatske, gdje nema primjerene razine zdravstvene skrbi, te senzibilizirati lokalnu upravu i potaknuti ih na donošenje mjera kojima bi privukli i zadržali mlade zdravstvene radnike.
Predloženo je donošenje strukovnog kolektivnog ugovora i upozoreno na potrebu bolje edukacije, mogućnosti napredovanja i stručnog usavršavanja medicinskih radnika, kazala je Grabar Kitarović.
Ako želimo smanjiti odljev medicinskih sestara iz Hrvatske, koje čine više od polovice zaposlenih u zdravstvu, treba uskladiti legislativu i podići razinu njihova obrazovanja, a slično je potrebno i kada su u pitanju primalje i fizioterapeuti, kao i jasnije definiranje uloge ljekarnika.
"Uvjerena sam da će preporuke za rješenja problema koji uzrokuju odljev mladih zdravstvenih radnika biti prihvaćene kao naš doprinos dijalogu stručne i šire javnosti o tim pitanjima. Ujedno pozdravljam prvu sjednicu Vladina Vijeća za demografsku revitalizaciju, kao i najavu izmjena Zakona o rodiljnim i roditeljskim naknadama koje su, uz poreznu reformu i subvencioniranje stambenih kredita, važna mjera s demografskim i pronatalitetnim karakterom", rekla je predsjednica.
Koordinator Vijeća mladih Danko Relić, ujedno i predsjednik Društva mladih liječnika Hrvatskog liječničkog zbora, istaknuo je da treba hitno vratiti povjerenje u zdravstveni sustav, kako bi mladi zdravstveni djelatnici "vidjeli svjetlo na kraju tunela" i ostali u Hrvatskoj.
Mladi smatraju zdravstvo netransparentnim
Financije nisu glavni razlog za nezadovoljstvo mladih u zdravstvu, već je to nemogućnost napredovanja i dodatnog usavršavanja. "Mladi smatraju sustav zdravstva netransparentnim jer postoji neizvjesnost što će biti sutra, i na to se mora hitno reagirati i proaktivno djelovati", ustvrdio je Relić.
Jedna od članica Vijeća za mlade je i medicinska sestra Nikolina Zemljak, koja radi u Klinici za infektivne bolesti "Fran Mihaljević", a u Vijeću je na prijedlog Hrvatske komore medicinskih sestara. Kaže kako je danas teško biti medicinska sestra jer ih nema dovoljno, a kao glavni problem ističe nekvalitetno obrazovanje.
"Naše znanje iz struke je premalo, jer se obrazujemo samo iz medicinske njege. Dolaskom na radna mjesta nismo kompetentni i nemamo povjerenje u same sebe. Radim godinu i sedam mjeseci, nikad nisam razmišljala o odlasku i smatram da se trebamo ujediniti i zajedničkim snagama nešto pokrenuti", kaže Zemljak.
Ravnatelj najveće hrvatske bolnice KBC-a Zagreb Ante Ćorušić kazao je kako je zadovoljan raspravom jer su izneseni konkretni problemi na razini svih struka, koje sada treba rješavati u koordinaciji s Ministarstvom zdravstva.
Kaže kako je s Rebra u zadnje tri godine u inozemstvo otišlo 12 liječnika i oko 80 medicinskih sestara i tehničara, te da je zaposleno oko 450 novih sestara i tehničara, ali ni to još ne zadovoljava potrebe.