Europska komisija predložila je prošle godine nove propise koji predviđaju manja diskrecijska prava supervizora na razini zemalja EU u odlučivanju o zaštitnim mehanizmima u ograncima velikih multinacionalnih banaka.
Ti bi propisi trebali većim bankama olakšati poslovanje u više zemalja, kao da je riječ o jednoj kompaniji. Očekuje se da će takav model ojačati jedinstveno tržište u EU i zaokružiti plan uspostave bankovne unije.
Velike bankovne grupe u EU imaju sjedišta u najvećim zemljama i podružnice u manjim zemljama, pojašnjava Reuters.
Većina istočnoeuropskih zemalja i pojedine manje članice EU traže promjene Komisijinih prijedloga, pokazuje dokument koji je Reuters dobio na uvid.
Tako je 13 zemalja EU, odnosno gotovo polovina, kako primjećuje Reuters, navodeći Belgiju, Luksemburg, Mađarsku, Cipar, Bugarsku, Hrvatsku, Češku, Latviju, Litvu, Poljsku, Slovačku, Sloveniju i Rumunjsku, zatražila veće ovlasti za supervizore.
Inozemne banke imaju značajan udio u bankovnom sektoru tih zemalja. Stoga te zemlje strahuju da će novi propisi ograničiti njihovu kontrolu nad inozemnim zajmodavcima i izložiti njihove porezne obveznike većem riziku u slučaju propasti banaka.
Banke pak signaliziraju otpor njihovom prijedlogu. "Ako prijedlog dobije veći broj pristaša, banke će snažno reagirati", poručio je neimenovani dužnosnik u bankovnom sektoru.
Prijedlog je "velika prepreka za ideju bankovne unije i jedinstvenog tržišta", tvrdi taj anonimni izvor.
Banke pak podupiru prijedloge Europske komisije jer oni za njih znače manje troškove budući da podrazumijevaju blaže zaštitne mehanizme na razini zemalja-članica.
Da bi bili usvojeni, prijedloge Komisije mora odobriti većina zemalja-članica i Europski parlament.