Uredba ima za cilj smanjivanje stakleničkih plinova kroz uporabu zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u kontekstu međunarodnih obveza nastalih potpisivanjem Pariškog sporazuma.
Zastupnici su u utorak raspravljali o amandmanima na Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz sektora Korištenje zemljišta, promjene u korištenju zemljišta i šumarstvo u klimatsko energetski okvir 2030. (tzv. LULUCF).
Zastupnica Željana Zovko je u vezi prijedloga LULUCF Uredbe sudjelovala u izradi mišljenja ispred Odbora za razvoj kao izvjestiteljica u sjeni u ime Europske pučke stranke.
U kontekstu razvojne politike, zastupnica Zovko je u svojim amandmanima naglasila potrebu za usklađivanjem LULUCF sektora s politikama koje su u interesu razvoja kako bi se postigao sinergijski učinak koji će imati pozitivan učinak na interne politike država u razvoju, priopćio je ured zastupnice.
“U kontekstu razvojne politike ovaj prijedlog Uredbe je u skladu s Programom održivog razvoja do 2030., naročito s njegovim specifičnim ciljem br. 13 – smanjenje emisija i izgradnja otpornosti na učinak klimatskih promjena. Međutim, smatram kako Europska unija mora postati globalni lider u izvozu ideja, znanja i tehnologija po pitanju LULUCF sektora u treće države kako bi im se pomoglo u smanjivanju stakleničkih plinova te osiguranju održive proizvodnje hrane. Osim toga, potrebno je uključiti te dodatno poticati male i srednje poduzetnike u tim državama kako bi se to i ostvarilo”, naglasila je zastupnica Zovko.
Ured zastupnice Marijane Petir je priopćio da je zastupnica podnijela amandmane na dijelove Uredbe koji su u suprotnosti s interesima Republike Hrvatske i zatražila izuzeće Hrvatske jer tijekom Domovinskoga rata nije mogla upravljati svojim šumskim područjima.
Prema čl. 8. prijedloga Uredbe nova referentna razina za šume određivat će se „temeljem nastavka dosadašnje prakse i intenziteta upravljanja šumama, kako je za nacionalne šume prema vrsti i dobnom razredu dokumentirano od 1990. do 2009. godine“.
Zastupnica Petir naglasila je kako to za Republiku Hrvatsku predstavlja velik problem zbog Domovinskoga rata i posljedica koje je rat ostavio. "Pozivanje na praksu od 1990. do 2009. znači neuvažavanje promjena te je upitna relevantnost politike iz 2009. za primjenu u razdoblju od 2021. do 2030. godine", rekla je Petir.
Naime, zbog Domovinskoga rata od 1991. do 1995., kao i posljedica koje je rat ostavio, poput miniranosti dijela šuma i šumske infrastrukture gospodarenje šumama u Republici Hrvatskoj bilo je smanjenog intenziteta, navodi se u priopćenju ureda zastupnice.
Petir je pojasnila kako se i etat za razdoblje od 1991. do 2009. realizirao znatno manje i iznosio je oko 60 posto sadašnjih količina. Napomenula je kako bi akumulacija drvne zalihe koja se posljedično dogodila uslijed izvanrednih okolnosti mogla značajno utjecati na izračun buduće referentne razine gospodarenja šumama od 2021. do 2030. godine.
„Smatram da bi Hrvatskoj trebalo omogućiti iznimku te da se za izračun koristi neko drugo razdoblje koje predstavlja bolji uzorak za procjenu intenziteta gospodarenja u normalnim okolnostima te sam u tom smislu i podnijela amandmane“, rekla je Petir.
Ona je napomenula i kako u Uredbi nije uzeta u obzir specifičnost pojedinih država članica u dovoljnoj mjeri jer određivanje fleksibilnosti na temelju udjela poljoprivrede u razdoblju od 2008. do 2012. godine kao jedinog kriterija nije prihvatljiv za Republiku Hrvatsku i nije dodatno obrazložen u procjeni.
Zastupnica Petir na Odboru je dobila obećanja kolega zastupnika članova Odbora, kao i Europske komisije da će njezine primjedbe biti uzete u obzir, navodi se u priopćenju.