"S obzirom na tijesan rezultat referenduma i duboke implikacije ustavnih amandmana, pozivamo (...) turske vlasti da u njihovoj provedbi postignu najširi mogući nacionalni konsenzus", priopćili su predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini te povjerenik EK za proširenje Johannes Hahn.
Predsjednik Erdogan je odnose s Europskom unijom stavio u središte kampanje i kritizirao je Bruxelles zbog izostanka napretka u pregovorima o pristupanju Turske EU, a poruke s "nacističkim" epitetima upućivao je Njemačkoj i Nizozemskoj jer su zabranile predreferendumske turske skupove na svome teritoriju.
"Ustavni amandmani i napose njihova konkretna primjena, procjenjivat će se u svjetlu ispunjenja obveza koje Turska ima kao kandidatkinja za članstvo u EU i kao članica Vijeća Europe", navodi se u priopćenju.
Izmjene ustava, ukupno 18, omogućit će Erdoganu da imenuje i smjenjuje ministre, kandidira se još dva puta za predsjednika i ponovno preuzme vodstvo nad svojom strankom AKP.
"Pozivamo Tursku da uzme u obzir zabrinutosti preporuke Vijeća Europe, uključujući izvanredno stanje", navodi se u priopćenju EK-a.
Vijeće Europe koje ima 28 zemalja članica EU te većinu drugih europskih zemalja, nadzire poštivanje ljudskih prava u državama članicama, a Turska je kritizirana zbog masovnih otpuštanja i zatvaranja osoba za koje se smatra da su sudjelovale u pokušaju državnog udara u srpnju.
EU očekuje ocjenu međunarodnih promatrača o valjanosti referenduma, dodaje EK u priopćenju.
Erdogan je raspisao referendum jer predložene ustavne promjene nisu dobile dvotrećinsku većinu u parlamentu. Tvrdi da ustavnim promjenama želi osigurati stabilnost i gospodarski rast, no kritičari smatraju da želi apsolutnu vlast.
Turska oporba strahuje od zastranjenja koja bi mogla nastati zamjenom parlamentarne demokracija predsjedničkim sustavom koji će Erdoganu omogućiti da ostane na vlasti barem do 2029. godine.