Dvorana će se prostirati na 9000 metara kvadratnih u dijelu paviljona 1, koji se nalazi na zapadnoj strani Zagrebačkog velesajma, imat će kružnu stazu od 200 metara sa četiri pruge, sprintersku stazu od 60 metara sa šest pruga, skakališta za skok u vis, skok u dalj i troskok te bacalište kugle. Skakači motkom će za svoje skakalište u punoj visini morati pričekati drugu fazu adaptacije postojećeg prostora kako bi se i dodatnim zahvatom dobila potrebna visina.
U prostoru dvorane će biti smještena teretana, svlačionice, a na teleskopske tribine će se moći smjestiti 200 gledatelja.
"Ovo je bila gradonačelnikova originalna ideja. Desetljećima se u Zagrebu razgovaralo o izgradnji nove atletske dvorane. Međutim, gradonačelnik se sjetio da postoji prostor na Velesajmu koji se da urediti", rekao je pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport Ivica Lovrić prezentirajući projekt atletske dvorane.
"U tijeku je priprema arhitektonskog natječaja, a slijedi i izgradnja zatvorenog bacališta na Mladosti, koje će biti za one discipline koje se neće moći izvoditi ovdje", dodao je Lovrić.
Natječaji za izvođača radova na uređenju i prilagodbi prostora paviljona 1 je već raspisan, kao i za nabavu potrebne opreme. Za građevinske radove je predviđen proračun od osam milijuna kuna, dok će na nabavu opreme biti utrošeno tri milijuna kuna. Ponude za izvođače radova bit će otvorene 25. travnja, a za opremanje dvorane 5. svibnja. Otvorenje dvorane predviđeno je za 1. listopada ove godine.
"Ovo je nešto što je povijesni trenutak za zagrebačku i hrvatsku atletiku. Bili smo jedna od rijetkih zemalja u Europi koja nema atletsku dvoranu. To će se ove godine promijeniti. Vjerujem da ćemo u novu zimsku sezonu ući s novom dvoranom. Nadam se da ćemo se svi naći na otvaranju 1. listopada i da će gradonačelnik s nama trčati na natjecanju za otvorenje dvorane", rekao je predsjednik Zagrebačkog atletskog saveza Marko Jakopović.
"Nisam ja nikakav vizionar. Andrea Ivančević, Ana Šimić i Sandra Perković u Zagrebu zaslužuju da se ovo napravi. Imat ćemo jednu od najljepših atletskih dvorana u Europi", istaknuo je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.
"Svi ulazimo u povijest. Naši atletičari već jesu u povijesti, a prvi čovjek grada sa svojim timom će biti ponosan kada u listopadu otvorimo ovaj pravi zagrebački, hrvatski, europski projekt", zaključio je zagrebački gradonačelnik.
Jedan od onih koji je već prije dva desetljeća isticao važnost dvorane u razvoju hrvatske atletike bio je današnji izbornik Mladen Katalinić.
"Imao sam nekoliko atletičarki koje nisu uspjele jer nije bilo dvorane. Hrvatska atletika je postojala prije sto godina, postoji i danas, ali će s ovom dvoranom dobiti jednu potpuno novu dimenziju, koja će nam omogućiti veću masovnost, razvoj svih atletskih disciplina, veću širinu iz koje ćemo na kraju izvući novu kvalitetu", istaknuo je Katalinić.
"Nadamo se da će dvorana biti u pogonu barem 16 sati dnevno. Očekujemo da će ovdje trenirati svi zagrebački klubovi, ali i ostali hrvatski klubovi, jer će ovo biti jedina dvorana u Hrvatskoj. U krugu od oko 400 kilometara nema dvorane, tako da će ova dvorana biti dobra i za zagrebački turizam, jer će privući ljude izvana koji će doći trenirati u Zagreb", dodao je Katalinić.
"Kapa do poda svima koji su na ovome ustrajali, od zagrebačkih atletskih djelatnika do gradske uprave. Atletike nigdje u svijetu nema bez pomoći države. Ateltika je javni interes, ona je važna za društvo i to nije floskula. Ovdje je to prepoznato na gradskoj razini, a ja očekujem da to isto tako definiramo u nacionalnoj strategiji i programu sporta", istaknuo je predsjednik Hrvatskog atletskog saveza Ivan Veštić.
"Ova dvorana je priznanje svima koji su ugradili dio sebe u upsjehe hrvatske atletike. Ipak se kreće", zaključio je Veštić.