Čelnici 27 zemalja članica EU-a, bez Velike Britanije, sastaju se u Rimu u povodu 60. obljetnice potpisivanja rimskih sporazuma, kojima je udaren temelje današnje Europske unije.
Dan prije summita, u petak 24. ožujka, čelnike zemalja članica primit će papa Franjo.
Na summitu u subotu, 25. ožujka, čelnici 27 zemalja članica donijet će deklaraciju u kojoj će naglasiti dosadašnja postignuća u europskim integracijama i dati obrise budućeg izgleda Europske unije nakon izlaska Velike Britanije.
"Europa je naša zajednička budućnost", stoji u zadnjem nacrtu deklaracije čiji će se konačni tekst utvrditi na summitu u Rimu. Tom istom rečenicom završava i tekst Berlinske deklaracije iz 2007. u povodu 50. obljetnice potpisivanja rimskih sporazuma.
O tekstu će se sljedećih dana raspravljati u Bruxellesu i glavnim gradovima zemalja članica prije konačnog usvajanja na summitu u Rimu.
"Odlučni smo napraviti Europsku uniju jačom i otpornijom, kroz još veće jedinstvo i solidarnost među nama. Jedinstvo je i potreba i naš slobodan izbor", dodaje se u nacrtu teksta.
"U sljedećih deset godina želimo sigurnu, prosperitetnu i održivu Uniju, s naglašenom socijalnom dimenzijom i s voljom i kapacitetima za igranje ključne uloge u globalnom svijetu", stoji u nacrtu.
Rimska deklaracija neće sadržavati konkretna rješenja o budućem ustroju EU-a. Cilj je demonstrirati jedinstvo i odlučnost za daljnju izgradnju EU-a. U Rimu zapravo počinje proces konzultacija oko budućnosti Europske unije, koji bi trebao završiti krajem ove godine, nakon što budu poznati ishodi na predsjedničkim izborima u Francuskoj, koji se održavaju u travnju i svibnju te parlamentarnih izbora u rujnu u Njemačkoj.
Svoj doprinos toj raspravi dala je i Europska komisija objavom Bijele knjige o budućnosti EU-a s pet mogućih scenarija budućeg izgleda Unije. Koji će od tih scenarija ili, što je vjerojatnije, kombinacija svih njih, biti izabran trebalo bi biti poznato do summita čelnika EU-a u prosincu.
U nacrtu deklaracije spominje se i jedan od scenarija - Europa više brzina - koju podupiru zapadne članice EU-a, a protive se nove članice iz straha da ne završe u skupini manje važnih država.
Koncept višebrzinske Europe postoji već i sada. Primjeri za to su eurozona i schengenski prostor, a u ugovorima postoji i mehanizam pojačane suradnje koja omogućava skupini država da u određenom području u kojem nema konsenzusa, tješnje međusobno surađuju.
Europa više brzina može se razumjeti i kao način za zaobilaženje otpora nekim zajedničkim politikama u pojedinim članicama. "Europa više brzina nije cilj, nego upozorenje", kažu izvori bliski predsjedniku Europskog vijeća Donaldu Tusku.
Potporu tom scenariju daju Njemačka, Francuska i zemlje Beneluxa. Međutim, ni među tim zemljama nema suglasnosti oko nekih važnih pitanja. Primjerice, neki žele čvršće integriranu eurozonu, koja bi imala vladu i parlament, kao i zajednički proračun. To bi onda značilo i zajedničku odgovornost za dugove svih zemalja eurozone, što Njemačka rezolutno odbija.
"Djelovat ćemo zajedno kadgod je to moguće, različitom brzinom i intenzitetom kada je potrebno, kao što smo to činili u prošlosti unutar okvira Ugoovra, ostavljajući otvorena vrata onima koji se žele pridružiti kasnije", glasi dio nacrta rimske deklaracije.
U nacrtu se spominje i otvorenost EU-a za nove članice, iako je raspoloženje prema proširenju u većini članica izrazito negativno.
"Želimo Uniju koja će biti otvorena onim europskim zemljama koje u potpunosti dijele naše vrijednosti", kaže se u nacrtu.
U ponedjeljak popodne u Bruxellesu se sastaju ministri financija 19 zemalja eurozone, koji će ponovno razgovarati o Grčkoj, a dan poslije, u utorak se sastaju ministri financija svih 28 zemalja članica EU-a.
Europski parlament će raditi u odborima u Bruxellesu.
Između ostalih, Odbor za građanske slobode raspravljat će o pravnoj državi u Poljskoj, a u raspravi će sudjelovati i prvi potpredsjednik Komisije Frans Timmermans.