"Treba demistificirati Europu više brzina, ona postoji i danas, postoje neki segmenti europskih integracija, gdje su neke zemlje uključene, a neke nisu, poput eurozone, Schengena, pojačane suradnje u nekim područjima", rekao je Plenković nakon završetka summita.
U četvrtak i petak u Bruxellesu je održan summit čelnika EU-a. Prvi dan bio je formalni sastanak Europskog vijeća, koji okuplja čelnike svih 28 zemalja članica, a u petak je održan neformalni sastanak 27 čelnika, bez britanske premijerke Therese May. Jedina tema je bila priprema za summit u Rimu, 25. ožujka u povodu obilježavanja 60. obljetnice potpisivanja rimskih sporazuma. Na tom summitu će se donijeti rimska deklaracija u kojoj će se istaknuti dosadašnja postignuća u europskim integracijama i dati obrisi budućeg izgleda EU-a.
Plenković je rekao da se zauzima za uključiv pristup, koji neće dopustiti da uži krug zemalja odlučuje.
"Hrvatska se zalaže za uključivi pristup. Trudit ćemo se ne samo da prihvatimo kompletnu pravnu stečevinu EU-a, nego da budemo među onim zemljama koje, vodeći se nacionalnim interesima i interesima naših ljudi, jasno grade europski projekt", rekao je Plenković.
Plenković je rekao da su za Hrvatsku bitne tri točke: veći demokratski legitimitet institucija EU-a, što uključuje kontinuiranu borbu protiv populizma i demagogije, zatim veća korist od zajedničkih politika i od europskog proračuna te kvalitetnija uloga EU-a na globalnom planu s obzirom na sigurnosne izazove.
Također je istaknuo da EU mora ostati za daljnja proširenja, "posebice za zemlje u našem susjedstvu, prije svega na BiH".
Predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker rekao je na konferenciji za novinare po završetku summita da Europa više brzina ne znači izgradnju nove željezne zavjese.
"Primijetio sam, ne bez iznenađenja da neki kolege u tome vide uvođenje nove linije podjela, novu željeznu zavjesu između Istoka i Zapada. To nije cilj", rekao je Juncker.
Temelj za raspravu u petak bio je radni dokument sa smjernicama za izradu rimske deklaracije koju su pripremili predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk, Komisije Jean-Claude Juncker, malteški premijer Joseph Muscat i talijanski Paolo Gentiloni te Bijela knjiga o budućnosti Europe, koju je prošli tjedan predstavila Komisija.
U Bijeloj knjizi Komisija je iznijela pet mogućih scenarija za buduću organizaciju Europske unije.
U radnom dokumentu koji sadrži smjernice za sastavljanje rimske deklaracije kaže se da će EU "raditi zajedno na promicanju zajedničkog dobra, podrazumijevajući da neki od nas idu tješnje, dalje i brže u nekim područjima, ostavljajući vrata otvorenima za one koji se pridružiti kasnije te čuvajući integritet jedinstvenog tržišta, schengenskog prostora i EU-a kao cjeline".
"Nepodijeljena i nepodjeljiva Unija, koja radi zajedno kadgod može, različitom brzinom i intenzitetom, kadgod je to potrebno", stoji u tom radnom dokumentu.
Izgleda da se tim riječima nastoje umiriti strahovi nekih zemalja, prije svega onih u srednjoj i istočnoj Europi, koji se pribojavaju da bi Europa više brzina mogla značiti podjelu zemalja članica u različite kategorije po važnosti.