“Bijela knjiga o Savi” prvi put u lako čitljivom i sažetom obliku opisuje ekološki značaj toga jedinstvenog riječnog sustava, kao i prijetnje kojima je izložen. Knjiga sadrži konkretne prijedloge za poboljšanje zaštite od poplava te daljnje očuvanje Save i njenih pritoka.
U suradnji s projektima “Spasimo plavo srce Europe” i Sava-Parks mrežom zaštićenih područja, konzultantska kuća Fluvius iz Beča prikupila je podatke i činjenice o Savi i njenim pritocima, te analizirala satelitske snimke, čiji su rezultati prikazani u obliku dodatnog atlasa koji sadrži 57 detaljnih karata. Knjiga pruža do sada neviđenu i vjerodostojnu osnovu za donošenje odluka o budućnosti Save i njezinih stanovnika, ističe se u priopćenju.
Sava je najduža rijeka u Jugoistočnoj Europi. Duž njenog toka od 926 kilometara, od izvora u Sloveniji do ušća u Dunav, rijeku okružuju 170.000 hektara poplavnih šuma, od čega 40.500 hektara vrba i topola i 141.000 hektara hrasta i jasena, kao i 25.000 hektara vlažnih pašnjaka.
Biološka raznolikost i ekološka vrijednost Save očituju se u više od 900 parova bijelih roda koje se gnijezde u selima duž rijeke, te više od 80 parova orlova štekavca koji se gnijezdi u velikim poplavnim šumama.
Bijela knjiga nudi konkretne prijedloge za održivu i prirodnu zaštitu od poplava. Duž Save su identificirana 143 područja pogodna za povezivanje s rijekom što bi omogućilo da se ukupno 185.000 hektara nekadašnjih poplavnih šuma i pašnjaka ponovno uključi u retencije. Time bi stvorili kapacitet za dodatnih 3.1 milijardi kubičnih metara vode koja bi se u slučaju poplave u njima prirodno pohranila.
Također, time bi se značajno smanjio i usporio poplavni val, dok bi se istovremeno povećala ekološka kvaliteta poplavnih područja. Do danas je 80 posto nekadašnjih poplavnih područja – šuma i pašnjaka – izgradnjom nasipa i brana odsječeno od Rijeke, čime se znatno pogoršavaju poplave.
“Umjesto da se isključivo oslanjamo na tehničku zaštitu od poplava sa sve više visokih nasipa i brana, potrebno je provoditi moderan pristup zaštiti od poplava – u suradnji s prirodom, a ne protiv nje. Ova Bijela knjiga pokazuje kako i gdje je to moguće”, kaže Ulrich Eichelmann, koordinator projekta “Spasimo Plavo srce Europe” iz Riverwatch-a.
Bijela knjiga ukazuje i na prijetnje Savi ta ističe da je gotovo cijeli tok rijeke ugrožen različitim projektima koji će, provedu li se, uništiti rijeku zajedno s njezinim pritocima.
U cijelom sljevu rijeke Save predviđena je izgradnja 582 hidroelektrane, od čega je 20 na samoj rijeci Savi, uglavnom na području Slovenije i Hrvatske, a ostale na njezinim pritocima. To bi imalo razorne posljedice, ističe se i navodi primjer gornjeg toka Save, koji zajedno s nekoliko pritoka kao što su Una, Sana i Drina, pruža zadnje utočište za glavaticu, globalno ugroženu vrstu ribe koja može narasti i do 1.5 metra u dužinu, koja je endem Dunavskog sliva.
Više od pola svjetske populacije glavatice nalazi na tome području. U slučaju izgradnje planiranih brana u savskom slijevu znanstvenici predviđaju potpuni kolaps populacije glavatice.
Prekomjerno i protuzakonito iskapanje šljunka iz korita rijeka predstavlja još jednu prijetnju. Prema istraživanjima, oko 950.000 tona sedimenta se iskopa godišnje iz Save, još 1,29 milijuna tona iz njenih pritoka, osobito iz Vrbasa i Drine. To je deset puta više sedimenta nego što Sava svake godine prinese Dunavu.
Posljedice su teške: rijeka se ukopava dublje u korito, što uzrokuje pad razine nadzemnih i podzemnih voda, zaštitne vodne građevine propadaju, a rizik od poplava se povećava nizvodno od područja iskopavanja, kaže se.
“Sava se nalazi na raskrižju. Imamo priliku i znanje kako sačuvati ovu rijeku od velikog značaja i poboljšati zaštitu od poplava u isto vrijeme. Sada je jednostavno vrijeme da to znanje bude provedeno”, kaže Theresa Schiller, koordinatorica projekta “Spasimo Plavo srce Europe iz udruge EuroNatur.