Tvrde da je 'slavina' za proizvodnju antidepresiva djelomično presušila zato što je "zakazala znanost", ali i zbog toga što velike farmaceutske tvrtke odustaju od investiranja u istraživanje i razvoj na području neuroznanosti jer je njihov profit neizvjestan.
"Jako bi me iznenadilo da se na tržištu u idućih deset godina pojavi novi lijek za liječenje depresije. Farmaceutska industrija jednostavno ne ulaže u istraživanja jer iz proizvodnje ove vrste lijekova ne može izvući profit", kaže profesor psihijatrije na Sveučilištu Oxford, Guy Goodwin.
Njegov kolega Andrea Cipriani tvrdi da je bojazan od rizika shvatljiva s obzirom na neizvjestan profit u odnosu na oko milijardu dolara koliko treba uložiti u razvoj nove generacije lijeka. "Treba uložiti puno novca, a rizik od neuspjeha je prilično velik", kaže Cipriani.
U liječenju depresije obično se koristi nekoliko vrsta lijekova, prikladan oblik psihoterapije ili kombinacija lijekova i psihoterapije. No dokazano je da više od polovice pacijenata koji se liječe antidepresivima ne reagira na prvi propisani lijek iz te skupine, a gotovo trećina pacijenata ne reagira ni na koji od propisanih antidepresiva.
Kao jedan od čestih razloga terapijskog neuspjeha liječnici navode subdoziranje antidepresiva (uzimanje antidepresiva u dozi nižoj od terapijski djelotvorne), dok je prijevremeni prekid terapije po njima razlog učestalog javljanja novih epizoda.
U svijetu sve više oboljelih od depresije
Stručnjaci kažu da, otkad je aktualna generacija antidepresiva iz skupine SSSRI (selektivnih inhibitora ponovne pohrane serotonina), među kojima je najpoznatiji Prozac farmaceutske tvrtke Eli Lilly, dostupna u raznim jeftinijim generičkim oblicima, zdravstvene službe teško pribjegavaju financiraju istraživačkog rada na novim skupim lijekovima čiji učinak možda i neće biti puno bolji.
Kažu da je to stoga što postojeći lijekovi, koji ni u kojem slučaju nisu savršeni, prilično učinkovito djeluju na više od polovice pacijenata, a djelomično i zbog toga što u takvim slučajevima placebo učinak može imati velik utjecaj na pacijenta.
Objasnili su da je vrlo teško dokazati da će novi lijek djelovati učinkovitije od pozitivnog placebo efekta ili već dokazano učinkovite generacije lijekova raspoloživih na tržištu.
Depresija je već dugo jedan od najčešćih oblika mentalnog poremećaja od kojega u svijetu trenutačno boluje više od 350 milijuna ljudi. Po podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) globalno je vodeći uzrok radne nesposobnosti. A broj oboljelih raste.
Glyn Lewis, profesor psihijatrijske epidemiologije na University College London iznosi podatke za Veliku Britaniju. Ondje je u samo deset godina udvostručen broj propisanih recepata za antidepresive ili u brojkama - s 31 milijun u 2005. na 61 milijun propisanih recepata u 2015.
I u Sjedinjenim Državama antidepresive uzima više stanovnika nego ikada dosad. Po podacima objavljenim u Journal of the American Medical Association (JAMA) tijekom 2015. broj recepata za antidepresive udvostručio se sa 6,9 posto propisanih u 1999. na 13 posto u 2012.
U proteklih nekoliko godina brojne su velike farmaceutske tvrtke, među kojima GlaxoSmithKline i AstraZeneca smanjile ulaganja u istraživanja i razvoj ove vrste lijekova, objasnivši da je profit upitan.
Goodwin kaže da su za izostanak ulaganja u razvoj novih antidepresiva djelomično odgovorni i znanstvenici, odnosno njihova inertnost kada su posrijedi nova znanstvena istraživanja koja bi ukazala na to kakve se uistinu promjene događaju u mozgu pacijenata koji reagiraju i onih koji ne reagiraju na postojeće antidepresive.
"Iskreno, djelomično je podbacila znanost. Znanstvenici nam moraju podastrijeti više konkretnih stručnih podataka kako bismo se mi prihvatili rada na učinkovitijim medikamentima", zaključio je Goodwin.