Rezolucija nalaže Komisiji da konkretizira obveze sastavljanjem programa pomoći kojim bi se dopunilo djelovanje država članica usmjereno na pružanje financijske potpore za žrtve talidomida i njihove obitelji.
Također, rezolucija poziva Komisiju na uspostavu protokola na europskoj razini u skladu s kojim bi svi europski građani koji trpe posljedice talidomida mogli primati sličan iznos naknade neovisno o tome iz koje države članice dolaze.
Sedativ talidomid bio je namijenjen trudnicama kao lijek protiv jutarnjih mučnina. Razvila ga je njemačka tvrtka Gruenenthal. U promet je pušten 1957., a već sljedeće se godine pod tim ili sličnim nazivom prodavao u 37 zemalja svijeta.
U Europi je kao posljedica uzimanja talidomida rođeno dvadeset tisuća teško malformirane djece, a još ih je više namjerno pobačeno. Najčešće se radilo o deformacijama ruku i nogu ili su djeca rođena sasvim bez udova, a sljepoća, gluhoća, srčani problemi i oštećenja mozga djece također su nuspojave uzimanja ovog lijeka tijekom trajanja trudnoće.
Kako u to vrijeme nije postojao zakonski okvir za zabranu lijekova, nakon povlačenja lijeka s tržišta, mnoge vlasti država članica teško su se nosile sa situacijom. Bio je problem razjasniti učinke lijeka, utvrditi broj pogođenih ljudi i, naposljetku, zabraniti lijek. Procjenjuje se da je danas u Europi živo još 4000 žrtava njemačke tvrtke Gruenenthal i njezinog lijeka, najviše u Njemačkoj - oko 2700.
U svibnju 2015. u Bruxellesu je, uz podršku svih političkih skupina, održana konferencija za novinare kako bi se upozorilo na neispunjene zdravstvene potrebe žrtava talidomida, a EU je u rujnu 2015. obilježio pedeset godina od usvajanja prvih farmaceutskih propisa u Europi u cilju zaštite svojih građana.
Danas pri Europskoj agenciji za lijekove (EMA) postoji Odbor za lijekove za ljudsku uporabu (CHMP) za poboljšanje sigurnosti pacijenata. Agencija nadzire sigurnost lijekova putem farmakovigilancijske mreže. Ako se na temelju nepovoljnoga izvješća o nuspojavama pretpostavi da je došlo do promjena u omjeru koristi i rizika vezanih uz određeni medicinski proizvod, agencija poduzima odgovarajuće mjere.
Hrvatska ima bogatu praksu u području sigurnosti pacijenata, započetu davne 1974. godine, nepunih deset godina nakon Velike Britanije, kolijevke spontanog prijavljivanja nuspojava u svijetu. Dana 1. listopada 2003. Hrvatska je osnovala Agenciju za lijekove i medicinske proizvode (HALMED), koja je pravni slijednik Hrvatskog zavoda za kontrolu lijekova i Hrvatskog zavoda za kontrolu imunobioloških preparata, ali s puno širim djelokrugom rada.
Nekoć su proizvođači lijekova bili odgovorni za sigurnost istih dok danas postoje državne procedure za izdavanje dozvola za sve lijekove. Zbog toga jest nužno da tvrtka Gruenenthal preuzme svoj dio odgovornosti. Ona to može učiniti pružanjem odgovarajuće naknade i skrbi onim žrtvama čiji status još nije priznat. Rezolucija upravo poziva na preispitivanje postupka priznavanja statusa žrtve te poziva Gruenenthal da što prije započne dijalog sa žrtvama kako bi se ublažila nanesena šteta.
Također, važnost odgovornog postupanja nadležnih tijela i stručnjaka može se najbolje vidjeti na primjeru SAD-u gdje je broj žrtava talidomidne tragedije bio vrlo mali, prvenstveno zahvaljujući farmakologinji Frances Kelsey koja je odbila potpisati službeno odobrenje američkog Ureda za hranu i lijekove (FDA) za slobodnu prodaju talidomida.
Petir ističe kako je ispunjavanje visokih standarda kvalitete i sigurnosti korisnika, europskih građana, danas na prvom mjestu te se upravo zbog tih razloga zauzima za poštivanje načela opreza u slučajevima primjene novih i neprovjerenih tehnologija kao i kemijskih i bioloških sredstva koja se primjenjuju u farmaciji, medicini, poljoprivredi i okolišu, navodi se u priopćenju.