Zastupnici u Europskom parlamentu su u srijedu većinom glasova usvojili rezoluciju o provedbi zajedničke vanjske i sigurnosne politike po prijedlogu predsjednika Odbora EP-a za vanjske poslove Elmara Broka iz Europske pučke stranke, kojom se traže veća ulaganja i angažman članica za obrambene sposobnosti Unije. Rezolucija je usvojena s 433 glasa za i 174 protiv. Hrvatski zastupnici Jozo Radoš i Ivan Tolić također su podržali rezoluciju no upozoravaju i na njene slabosti, kao i slabosti u provedbi zajedničke europske obrambene politike.
Brok je u raspravi održanoj u utorak istaknuo da se "70 posto europskih građana slaže da u jednom području treba biti više Europe, a to je zajednička vanjska i sigurnosna politika", te da se to ponekad blokira u prijestolnicama, a ne od strane građana.
EU mora osnažiti svoje sigurnosne i obrambene kapacitete jer svoj puni potencijal svjetske sile može iskoristiti samo ako svoju superiornu meku silu bude kombinirao sa svojom tvrdom silom, kao dio sveobuhvatnog pristupa EU-a, stoji u rezoluciji.
U vrijeme proračunskih ograničenja jedini realističan način jačanja naših vojnih sposobnosti je povećanje sinergija unapređenjem obrambene suradnje i ciljanih ulaganja jer bi to dovelo do veće učinkovitosti, jedinstva i djelotvornosti, ocjenjuje se u rezoluciji.
Rezolucija poziva države članice da povećaju svoja izdvajanja za obranu kako bi ispunile cilj u pogledu kapaciteta koji je postavio NATO, a kojim se zahtijeva da za obranu izdvajaju barem 2 posto BDP-a.
EP traži i realističniju startegiju spram Rusije, odnosno da se ulažu veći napori u dijalog s ruskim civlinim društvom i istovremeno održava diplomatski, politički i gospodrski pritiska na rusku vladu kako bi okončala agresiju u Ukrajini. "Sankcije su se pokazale učinkovitim sredtsom za odvraćanje Rusije od nastavka agresije u Ukrajini", kažu zastupnici tražeći da se ostavi otvorenom mogućnost dodatnih sankcija ako Rusija nastavi kršiti međunarodni zakon. U rezoluciji se, međutim, kaže da treba nastaviti dijalog s Moskvom u područjima od zajedničkog interesa, kao što su protuterorizam, neširenje oružja i trgovina.
"Kako politika sile ponovno dominira međunarodnim odnosima, od ključne su važnosti sposobnosti odvraćanja i obrane", ocjenjuje rezolucija te poziva na veća izdvajanja za obranu, stvaranje zajedničkog fonda za misije EU-a, mjere da EU-ove snage za brzu intervenciju budu iskoristivije te zajedničku nabavu i razvoj obrambenih sredstava.
Europski parlament izražava žaljenje zbog ograničenih sredstava za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku od otprilike 320 milijuna EUR (0,2 posto proračuna EU-a) .
Države članice suočene su s poteškoćama u pokušaju da održe široki raspon potpuno operativnih obrambenih kapaciteta te postoji potreba za većom koordinacijom i jasnijim izborima o kapacitetima koje treba zadržati ne bi li se države članice mogle specijalizirati za pružanje određenih kapaciteta, kaže rezolucija
U rezoluciji se naglašava da bilo koja odluka koja vodi prema stvaranju Europske obrambene unije, uključujući razvoj snažnije stalne strukturirane suradnje i stvaranje zajedničkih obrambenih instrumenata, mora biti donesena jednoglasno među državama članicama EU-a.
Produbljivanje odnosa s SAD-om i Kanadom od strateškog je interesa za EU, te rezolucija poziva EU i države članice da i nakon održanih predsjedničkih izbora u SAD-u u studenome osiguraju nastavak takvog odnosa na temelju zajedničkih vrijednosti.
Glede NATO-a zastupnici traže veću suradnju EU-a i NATO- a u kibernetičkoj-sigurnosti, strateškoj komunikaciji i odgovorima na hibridne prijetnje.
Informacijsko i kibernetičko ratovanje namjeran je pokušaj da se na državnoj i nedržavnoj razini destabiliziraju i diskreditiraju političke, gospodarske i društvene strukture, ocjenjuje rezolucija te ističe hitnu potrebu da se kibernetička sigurnost i kibernetička obrana uključe u unutarnje i vanjske politike EU-a. Rezolucija stoga poziva Komisiju i države članice da povećaju svoje kapacitete za suzbijanje kampanja dezinformiranja i propagande koje dopiru do građana u EU-u i u njegovom susjedstvu.
Europarlamentarci u rezoluciji podsjećaju i da je politika proširenja jedna od najuspješnijih politika EU-a.
Rezolucija poziva EU da pojača suradnju sa zemljama Istočnog partnerstva radi jačanja njihovih demokratskih institucija. "Politika EU-a ne smije usvojiti jedinstveni pristup te mora biti fleksibilnija i osjetljivija na promjenjive situacije u istočnim i južnim susjedstvima EU-a. Revidirani Europski instrument za susjedstvo nije ispunio svoje ciljeve, posebice kada se radi o načelu „više za više” te treba razmatrati mogućnosti primjene politike „manje za manje” u pogledu onih zemalja koje nazaduju u pogledu upravljanja, demokracije i ljudskih prava", stoji u rezoluciji.
Rezolucija ističe i važnu ulogu koju kultura ima i naglašava da ciljane kulturne i obrazovne politike mogu poduprijeti ključne ciljeve vanjske i sigurnosne politike EU-a. Zastupnici pozdravljaju i nastojanja Komisije usmjerena na jačanje uloge suradnje u području znanosti i istraživanja kao tzv. meke moći u europskim vanjskim odnosima.
Zastupnici upozoravaju na okruženje u kojem se nalazi EU, od ruske politike do ratova na Bliskom istoku i sjevernoj Africi. Osuđuje se državni udar u Turskoj ali upozorava na poštivanje ustava i ljudskih prava. Također se upozorava na potrebu da se postigne rješenje sukoba na Bliskom istoku s dvije države čime bi se na temelju granica iz 1967. zajamčile sigurnost Izraela i dugoročna perspektiva palestinske države.
"Izvješće je nešto praktičnije jer je i kriza evidentnija no ponavlja slabosti europske vanjske i sigurnosne politike", rekao je za Hinu hrvatski europarlamentarac Jozo Radoš (HNS/ALDE).
Radoš je podržao rezoluciju no ocjenjuje da ona ne odgovara na pitanja kako ostvariti zacrtane ciljeve.
"To je sve u redu, ali nema odgovora na ključna pitanja na koji način prisiliti članice da svoj uski nacionalni pogled na zajedničku politiku pretvore u zajedničku europsku sigurnosnu politiku. Ono samo poziva zemlje da to učine ali nema naznaka kako bio to trebalo učiniti. Na to parlament ne može odgovoriti, to je zadaća Vijeća, i vidjet ćemo što će Vijeće učiniti na sastanku za nekoliko dana", kaže Radoš.
Izvješće nema jasnih odgovora ni na ostala ključna pitanja, poput odnosa s Turskom i Rusijom. Ono je ambivalentno prema tim zemljama, gotovo kontradiktorno, traži suradnju ali istovremeno inzistira na poštovanju stajališta koje te zemlje odbacuju, upozorava Radoš.
"Onaj mali korak što EU može učiniti tiče se prijedloga o formiranju zajedničkog zapovjedništva, stvaranja zajedničkog fonda, reviziji mehanizama za financiranje vojnih misija, aktiviranju vojnih snaga. Vidjet ćemo hoće li EU u idućih pola godine ili godinu uspjeti ostvariti te svoje ciljeve i postići što može".
"Unutra se nalaze i prijedlozi koje sam ja dao, a to je da se formira početni fond za financiranje zajedničkih operacije, generalno da se dođe do zajedničkog europskog fonda", rekao je Radoš.
"Poziv na izdvajanje predviđenih dva posto proračuna za obranu je važan ali je možda još važnije od toga integrirari postrojbe, izbjeći dupliciranje, trebalo bi imati zajedničku nabavu, zajednička istraživanja, jer bi se tako štete, odnosno gubici zbog nepostojanja EU-a u tom području, smanjile, po procjenama, za oko 100 milijardi eura. Povećanje proračuna, međutim, nije logično očekivati. Hrvastaka treba nastojati, kao i sve druge zemlje, ako ne brzo dostići taj cilj, onda se polako njemu približavati, ili bar ne smanjivati izdvajanje za obranu kao proteklih godina", ocijneio Radoš u razgovoru za Hinu.
"Zahtjev za posvećivanje članica određenim zadaćama je logičan jer se izbjegava dupliciranje, no to i to je vrlo zahtjevna zadaća jer zemlje EU-a još uvijek žele biti samodostatne. Žele imati kompletnu obranu u svojim rukama i ne žele prepustiti da jedan važan segment njihove sigurnosti ovisi o drugome. To je vrlo logičan zahtjev, ali, bojim se, jednako tako vrlo dalek. Hrvatska bi u tom smislu trebala već sada razmišljati. Kao ministar sam, što se tiče NATO-a, započeo proces da nađemo neka područja gdje bi se mi kao zemlja mogli afirmirati. Ali za punu integraciju, potpuno izbjegavanje dupliciranja će trebati još puno vremena. Hrvatske bi vlasti trebale vidjeti u čemu su komparativne prednosti Hrvatske, u čemu ona može dati svoj doprinos sa što je moguće manje napora i rizika, a što je moguće više afirmacije. Do sad smo u NATO-u u međunarodnim misijama slali pješačke postrojbe, a bilo bi dobro kada bi Hrvatska imala i neke sofisticiranije vojne sposobnosti. To će se pitanje otvoriti kada se bude govorilo u punoj integraciji europske obrane", kaže Radoš.
Zastupnik HDZ-a u Europskom parlamentu Ivica Tolić je također podržao rezoluciju no ističe da zagovara puno brže promjene u tom području.
"Načelno ga podržavam. Zajednička europska i sigurnosna politika sigurno je vrlo značajno pitanje za Europsku uniju i kako će vrijeme prolaziti postajat će sve više središnja tema. Moje osobno viđenje stanja je da će zbog prirode ugroza i realne situacije u kojoj se nalazi EU pitanje sigurnosti i obrane sigurno biti prioritetno. Već je to danas, ali će u slijedećem razdoblju biti sigurno više jer je bitno drugačija situacija u odnosu na neka prethodna vremena. Vidimo da je Europa pred izazovima na svojim vanjskim granicama ali i unutar Unije vezano uz asimetrične ugroze", ocijenio je Tolić u izjavi za Hinu.
Tolić napominje i kako je sigurnost i obrana danas pododbor Odbora za vanjske poslove, što, kaže "govori samo za sebe". "Ja sam zagovornik toga da sigurnost i obrana u Europskom parlamentu budu punopravni odbor, da se formira i europska parlamentarna skupina za praćenje sigurnosti i obrane. Definitivno nam to razdoblje dolazi, morat će se krenuti u nekom smjeru, a o odlukama kuda ovisi puno toga. Različiti su interesi, različiti interesi su iskazani po grupacijama u Europskom parlamentu", rekao je Tolić.
"Izvješće načelno podržavam ali osobno zagovaram puno brže promjene u tom dijelu. Posebno ukazujem da pododbor za sigurnost i obranu ne treba više biti unutar Odbora za vanjske poslove", zaključio je Tolić.