U sve globaliziranijem svijetu u kojem živimo, sve više ljudi živi prilično daleko od rodnoga grada i obitelji. To često dovodi do prekida društvenih veza i pojačanog osjećaja usamljenosti i izoliranosti.
Dobrobit druženja uživo s bliskim prijateljima u studijama iz kasnih sedamdesetih godina prošloga stoljeća povezivana je s dugovječnošću. Jedno takvo istraživanje koje je trajalo devet godina pokazalo je da su ljudi bez socijalnih veza i veza unutar zajednice za 2,8 puta bili izloženiji preuranjenoj smrti od onih koji su društveno aktivniji i održavali su socijalne kontakte.
Od tada su provedene mnoge slične studije koje su pokazale slične rezultate. Metaanaliza 148 sličnih istraživanja otkrila je da snažne društvene veze povećavaju izglede za dugovječnost i do 50 posto. Pokazalo se i da je rizik od preuranjene smrti kod usamljenih ljudi jednak onome od posljedica pušenja ili alkoholiziranja.
Pridonose li online prijatelji duljem življenju?
Nedavno provedeno istraživanje znanstvenika s kalifornijskog sveučilišta u San Diegu, kojim je obuhvaćeno 12 milijuna korisnika Facebooka pokazalo je da korištenje te društvene mreže utječe na dugovječnost. Naravno, ako se ona koristi na ispravan način.
"Kod gotovo svih korisnika Facebooka ustanovili smo korelaciju između umjerenog korištenja te društvene mreže i smanjenog rizika od preuranjene smrti", kazali su autori studije James Fowler i William Hobbs.
Oni su usporedili podatke o kalifornijskim korisnicima Facebooka s podacima o općem zdravstvenom stanju stanovnika kalifornijskog Ureda javnog zdravstva.
Usredotočili su se na korisnike rođene u razdoblju između 1945. i 1989. te pratili njihovu online aktivnost u šestomjesečnom razdoblju. Uočili su da korisnici Facebooka imaju dulji životni vijek u odnosu na pojedince koji nisu online ili u postotcima: opasnost od preuranjene smrti prosječnoga korisnika Facebooka za 12 posto je manja nego kod osoba koje ne koriste tu društvenu mrežu.
Znanstvenici su u istraživanju vodili računa i o broju prijatelja, objavljenih fotografija, objavljenih statusa i poslanih poruka kako bi ustanovili jesu li aktivniji ljudi na Facebooku bili i dugovječniji. Pretpostavili su da je stvaran život korisnika, dakle kada nisu bili na internetu, bio aktivniji kod onih koji su objavili više fotografija.
"Online interakcija smatrana je zdravom kada je aktivnost korisnika bila umjerena i upotpunjavala je stvaran život koji su korisnici vodili kada nisu bili na društvenoj mreži. Negativnu interakciju zamijetili smo samo kod osoba koje su provodile iznimno puno vremena online, a pritom su minimalno 'komunicirale' s ostalim korisnicima", kazao je Hobbs, dodavši kako je ustanovljeno i da su korisnici koji su prihvatili najviše zahtjeva za prijateljstvo bili kandidati za najdulji životni vijek u odnosu na ostale.
Hobbs i Fowler su istaknuli da rezultati njihova istraživanja upućuju na korelaciju i da se ne bi smjeli interpretirati kao uzročno-posljedična veza.
Društvena izolacija i društveni mediji
Sve više ljudi u modernom svijetu živi samo. Puno ih se žali da se osjećaju sve usamljenije. U Velikoj Britaniji je u 2014. svaki deseti sudionik jedne ankete odgovorio da nema nijednog bliskog prijatelja.
Studija provedena 2010. u Sjedinjenim Državama pokazala je da se 43 posto Amerikanaca u dobi od 45 do 49 godina svakodnevno osjeća usamljeno.
Istraživanja poput ovoga što su ga proveli Hobbes i Fowler važna su jer uključuju i društvene mreže u širu sliku o socijalnoj izolaciji i o dobrobiti društvenih mreža za zdravlje pojedinca. U širem kontekstu, smatraju znanstvenici, osjećaj pojačane izoliranosti društveni bi mediji mogli ublažiti i pružiti svojevrsnu potporu, ako se koriste 'mudro' i umjereno.
Rezultati studije objavljeni su u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, a prenio ih je portal Medical News Today.