U 2010. u Hrvatskoj se organski uzgoj hrane odvijao na 16.000 hektara, a u 2015. na gotovo 76.000 hektara ili čak 377 posto više.
Znatan rast površina pod organskim uzgojem hrane zbio se u tom razdoblju i u Bugarskoj, za 362 posto, potom u Francuskoj, za 61 posto, Irskoj, za 53 posto, Litvi, za 49 posto i Cipru, 48 posto.
Područje pod organskim uzgojem hrane povećano je u svim zemljama članicama izuzev Britanije, gdje su te površine smanjene za 29 posto te u Nizozemskoj, za 4 posto.
Organska poljoprivreda u EU obavljala se u 2015. godini na 6,2 posto ukupnih korištenih poljoprivrednih površina.
Najveći udjel poljoprivrednog zemljišta na kojem se odvija organski uzgoj hrane je u Austriji, 20 posto od ukupnih poljoprivrednih površina ili 552.000 hektara.
Slijedi Švedska s udjelom od 17 posto ili 519.000 hektara te Estonija, 16 posto ili na 156.000 hektara.
U Hrvatskoj je taj udjel krajem 2015. iznosio 4,9 posto, dok je krajem 2010 iznosio svega 1,2 posto.
Najmanji udjel površina na kojima se odvija organska poljoprivreda zabilježen je na Malti, svega 0,3 posto ili 30 hektara, potom u Irskoj, 1,6 posto ili na 73.000 hektara i Rumunjskoj, 1,8 posto ili na 246.000 hektara.
U Eurostatu napominju da je organski uzgoj općenito manje zastupljen u ravnicama, gdje prevladava intenzivniji sustav poljoprivrede.