Na marginama Sabora hrvatskih graditelja, koji se u ponedjeljak i utorak održava u Cavtatu, Škrgatić je istaknuo kako je od 2008. godine nepovratno izgubljena trećina radnih mjesta u građevinskom sektoru, no, dodao je, ipak vidi razloge za optimizam.
"Projekata ima puno, mi smo izašli iz kriznog ciklusa za cijeli sektor. Ono što sad ohrabruje su projekti, to je jedan 'New Deal'. Prije svega, tu je Pelješki most, niz projekata u cestovnoj sferi i nešto manje u autocestama. Prostora za ulaganje ima u zračnim lukama i, naravno, željeznici. Mi za to možemo povući znatna financijska sredstva, u prvome redu tu je poveznica Luke Rijeka prema mađarskoj granici. Problem su nepripremljeni projekti, a za to treba promijeniti dio zakonske regulative koja i danas predstavlja barijeru", rekao je Škrgatić te dodao kako su već pripremljene zakonske izmjene koje će omogućiti brže povlačenje novca.
"Mi imamo do 2022. godine na raspolaganju 11 milijarda eura. Tu će nam se javiti i problem nedostatka radne snage, morat ćemo povećati uvozne kvote i promijeniti koncept edukacije kako bismo mladima ponovno omogućili edukaciju u graditeljskoj struci i naravno tim ljudima zatim dali posao", rekao je.
Odgovarajući na novinarska pitanja, Škrgatić je rekao kako se nije odustalo od izgradnje autoceste ili brze ceste do Dubrovnika, no, dodao je, konačna trasa još je upitna. "Najveći dio autocesta je sagrađen, ali nismo potpuno sagradili tu mrežu. Ostaje nam jadransko-jonski koridor i autocesta ili brza cesta u dubrovačkom području. Hoće li ta cesta ići teritorijem Republike Hrvatske ili dijelom kroz BiH, pitanje je bilateralnih odnosa", kazao je.
Pomoćnik ministra graditeljstva i prostornog uređenja Milan Rezo rekao je kako se do dokumentacije potrebne za izgradnju danas može doći u roku od 30-ak dana, što je u skladu s europskim normama.
"Ishodovanje lokacijskih dozvola je dovedeno sa 69 na 36 dana kroz sustav e-dozvola. Za građevinsku dozvolu taj prosjek je 24 dana. Do 2020. godine preko našeg ministarstva nudimo hrvatskom graditeljstvu negdje oko 311 milijuna eura, a bit će ukupno oko 620 milijuna eura investicija", rekao je Rezo.
Istaknuo je i kako je u prvih devet mjeseci ove godine u odnosu prema istom razdoblju lani izdano dvostruko više građevinskih dozvola. Zbog toga, na svakodnevnoj razini imamo zahtjeve građevinskih tvrtaka za radnicima iz trećih zemalja, rekao je Rezo.
I ostali sudionici skupa uglavnom su upozorili kako su najveći problem u građevinarstvu danas nedostatak radne snage i spora administracija.
Predsjednik Hrvatskog saveza građevinskih inženjera Dragan Blažević istaknuo je kako se stanje nije pretjerano popravilo od recesijske 2008. godine, no, dodao je, najviše optimizma ulijevaju upravo europska financijska sredstva.
"Situacija se nije previše popravila od 2008. godine, ali mi smo optimistični, ponajviše zbog europskih financijskih sredstava. Najveći projekt u tom smislu je naravno Pelješki most, a do 2020. godine imamo na raspolaganju više od milijardu eura. Kroz te fondove se mogu raditi projekti odvodnje i vodoopskrbe. Mnogi projekti su već u tijeku, a kroz godinu dana idu veliki projekti, među ostalim i projekt kanalizacije Rijeka koji je sam 'težak' gotovo 200 milijuna eura", rekao je Blažević.
No, i on je upozorio da je trenutačni problem u građevinarstvu nedostatak radne snage koja je, kako je rekao "otišla trbuhom za kruhom". "U ovom trenutku naše građevinarstvo potražuje oko 2500 ljudi koji su otišli raditi u inozemstvo", rekao je Blažević.
Predsjednik organizacijskog odbora Sabora hrvatskih graditelja Stjepan Vlahušić, uz nedostatak radne snage, kao veliki problem istaknuo je dug proces izrade dokumentacije za projekte.
"Mi smo očekivali da ćemo do 2016. godine izaći iz krize i biti u velikim projektima, ali to se još nije dogodilo i Hrvatska kasni u izradi projekata. Od sedam do osam godina traje priprema, a to je u Europi dvije do tri godine. Upravo to želimo pokazati na ovakvim saborima jer administracija ne može i ne smije stvarati takve barijere", poručio je Vlahušić i dodao kako se taj proces može ubrzati jedino ako ih poslušaju oni koji u tim projektima zaista sudjeluju.