Teško pogođena kaznom od 9 milijardi dolara koju je njezina najveća banka, BNP Paribas, morala platiti američkim vlastima zbog kršenja američkih sankcija protiv drugih zemalja, francuska vlada zadnjih godina sve glasnije kritizira, kako tvrdi, previše dalekosežne američke zakone.
Tvrdi da američko ministarstvo pravosuđa široko interpretira svoje nadležnosti, primjerice transakcije između stranih državljana izvan SAD-a u američkim dolarima te poslovne dogovore i druge transakcije putem interneta preko američkih servera.
"Smatramo da sadašnja situacija odgovara zloporabi američkog zakona", rekla je Karine Berger, zastupnica vladajuće Socijalističke stranke, u intervjuu za Reuters, ocijenivši da to odgovara "ucjeni".
"Pozivamo Francusku i Europu da daju do znanja SAD-u da više nećemo prihvaćati takvu vrstu ponašanja."
U neobvezujućem izvješću objavljenom prošli tjedan, zastupnici Socijalističke stranke i oporbeni konzervativci upozoravaju da se čini da američki zakon više kažnjava strane tvrtke od domaćih.
Iako su se istrage koje su američke vlasti pokrenule između 1977. i 2014. temeljem zakona za borbu protiv korumpiranih stranih dužnosnika u samo 30 posto slučajeva odnosile na strane tvrtke, 67 ukupnog iznosa kazni naplaćeno je stranim tvrtkama, kaže se u izvješću.
Od 2009., europske banke poput HSBC-a i Deutsche Banka platile su oko 16 milijardi SAD-u zbog kršenja raznih sankcija. Europske tvrtke platile su također 14 od 15 najvećih kazni.
Izvješće ne dovodi u pitanje aktualni slučaj protiv Deutsche Banka zbog prodaje loših hipotekarnih vrijednosnica prije financijske krize, budući da se to odvijalo u SAD-u. Ali upozorava da američko ministarstvo pravosuđa nije uzelo u obzir utjecaj na financijski sustav koji bi imala tražena kazna od 14 milijardi dolara.
Berger kaže da Europa nije dovoljno odlučno odgovorila i smatra da bi EU i države članice trebali prilagoditi svoje zakone zbog čega će izvješće poslati svojim kolegama u drugim europskim parlamentima.
"Europa se mora pravno bolje oboružati kako bismo se ravnopravno borili protiv SAD-a na području gospodarske konkurencije", kazala je.
Europska unija bi, po izvješću, trebala razmotriti osporavanje dijela američkih sankcija pred WTO-om, navodeći kao primjer presedan iz 1998. kada su Europljani uspješno prisilili SAD da popusti u vezi sankcija protiv Kube, Libije i Irana koje su mogle pogoditi europske tvrtke. Europske države i institucije trebale bi također poticati korištenje eura u globalnim transakcijama i razvijati business intelligence.
Na pitanje da komentira nedavnu odluku EU-a da američki Apple kazni s 13 milijardi eura zbog porezne evazije u Irskoj, Berger je kazala da se Europa ne bi trebala bojati sukoba.
"To pokazuje da je Europa sasvim sposobna voditi ovaj ekonomski rat jer će SAD s time samo nastaviti", kazala je.