Na otvorenju sastanka bili su ministar obrane Josip Buljević i ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić, izvršni direktor Frontexa Fabrice Leggeri, predstavnica Ministarstva unutarnjih poslova Slovačke, zemlje predsjedateljice Vijećem Europske unije, Alexandra Zvalova i predstavnici Hrvatske ratne mornarice i Obalne straže RH.
Sastanak je organiziran kako bi se razgovaralo o aktualnim pitanjima migracija te odgovoru Europske unije i uspostavi europske granične i obalne straže, to jest Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu.
Europska agencija za graničnu i obalnu stražu, koja bi trebala nadzirati vanjske granice EU-a i pomoći u identificiranju sigurnosnih prijetnji, službeno je upostavljena u četvrtak, 6. listopada na svečanosti na bugarskoj-turskoj granici. Osnutak te agencije pomak je u osnaživanju granične kontrole, sigurnosti na moru, nadzora, potrage i spašavanja te carinskih kontrola, kontrola ribarenja i zaštite okoliša.
Ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić ocijenio je uoči otvorenja skupa u Splitu da se Hrvatska pozicionirala kao kreator i aktivni provoditelj sigurnosne politike EU-a, a s tim će poslom i nastaviti.
"Ovdje imamo sinergiju hrvatske policije i mornarice, odnosno obalne straže koja će štititi 12. milju, točnije Schengenski prostor i vrijednosti EU-a. S ovim se ne umanjuje suverenitet bilo koje države, ali je bitno da sve članice EU-a preuzimaju dio odgovornosti u nadziranju i integralnom upravljanju granica EU-a", rekao je Orepić.
Odgovarajući na novinarska pitanja, ponovio je kako Hrvatska ne očekuje novi imigrantski val. Intenzivno se radi na "saživljavanju sporazuma Turske i EU-a, zbog čega se o imigrantskom valu u ovom trenutku ne može govoriti jer takvo što nema uporište u stvarnosti", rekao je Orepić. Istaknuo je kako se prošli imigrantski val riješio zajedništvom, pa će se tako rješavati i svi budući problemi. Smatra da svako zatvaranje u pojedinačnu politiku multiciplira moguće probleme.
Na pitanje ima li Hrvatska kvalitetne resurse za zaštitu svoje granice, Orepić je odgovorio da Obalna straža i u ovom trenutku štiti 12. milju i hrvatske teritorijalne vode, a sutrašnjom vježbom u Vojnoj luci Lori pokazat će da je Hrvatska sposobna biti dio europske obalne straže. Tako će otvoriti vrata fondovima iz EU-a, od čega će obnoviti i unaprijediti flotu.
Agencija koja će se usredotočiti na kritične točke, kao što su u ovom trenutku tursko-bugarska i talijanska granica, imat će 1500 ljudi, a obveza Hrvatske u toj kvoti je 65 ljudi koji su već spremni, rekao je Orepić.
Ministar obrane Josip Buljević rekao je da će Hrvatska biti spremna za sve opcije te je podsjetio da su naši brodovi sudjelovali u zajedničkoj akciji na Sredozemlju. Istaknuo je kako Hrvatska podupire rad Frontexa i uspostavu europske granične i obalne straže, posebice s novim ovlastima Frontexa kao Agencije za europsku graničnu i obalnu stražu.
"Za nas je to korak u dobrom smjeru i Hrvatska je spremna preuzeti svoj dio odgovornosti", rekao je ministar Buljević te dodao da Ministarstvo obrane čini sve radi poticanja nacionalne međuagencijske koordinacije, posebice u području zaštite naših granica, a u Sredozemlju su stekli znatna iskustva i bili uspješni spasivši na tisuće života.
Direktor Frontexa Fabrice Leggeri zahvalio je dvojici hrvatskih ministara na, kako je rekao, izvrsnoj suradnji.
Treba nastaviti s aktivnom zaštitom i suradnjom među zemljama Europske unije. "Ovo danas je stvarno veliki korak prema napretku i bitnom poslu oko čuvanja granica u EU. Hrvatska zaista dosta sudjeluje u europskom sustavu integriranog upravljanja granicom i u skladu s načelom podjele odgovornosti", izjavio je Leggeri novinarima.
Osim Hrvatske i Češke kao zemlje predsjedateljice Vijećem Europske unije na sastanku sudjeluju predstavnici Bugarske, Italije, Grčke i Španjolske. Tematski sastanak traje do večeras, a sutra je u Vojnoj luci Lori najavljena trosatna pokazna vježba na moru s dva scenarija od kojih se jedan odnosi na postupanje prema plovnom objektu koji prevozi nezakonite migrante, a drugi na postupanje prema plovnom objektu pod prijetnjom terorističkog napada.