Izložba "Salon de Fleurus" podsjeća na nastanak moderne umjetnosti u pariškom salonu američke spisateljice Gertrude Stein, koji se nalazio u Ulici Fleurus 27, od 1903. do 1934. godine.
Bilo je to jedno od prvih mjesta okupljanja tada mladih umjetnika poput Henrija Matissea i Pabla Picassa, gdje su njihove slike mogli vidjeti i američki kritičari koji su ih proslavili s druge strane Atlantika.
"Kopije slika iz Salona de Fleurus, izložene u rekonstruiranom interijeru, propituju kako i zašto su upravo u Salonu nastali određeni narativi moderne umjetnosti koje je taj Salon prvi kanonizirao", najavljeno je iz MSU-a.
"Na neki način same kopije postaju važnije od originala, unoseći pripovijesti u povijest, ostavljajući dovoljno prostora za promišljanje i preispitivanje same prošlosti. Promatrajući Picassa u tom okruženju, posjetitelji ga nužno promatraju očima Gertrude Stein", dodaje se.
Izložba donosi 31 kopiju slika Cezannea, Matissea i Picassa, vremenske lente Gertrude Stein i njezina kruga, te edukativnih uputa za 'čuvara' salona kako bi se posjetiteljima na najbolji mogući način dočarala priča o Salonu.
Prati ju katalog koji u obliku novina s fotografijama i novinskim člancima govori o dvadesetogodišnjoj povijesti Salona, a obuhvaća i eseje i intervjue na tu temu.
"Salon de Fleurus" je postojao kao poluprivatni prostor u New Yorku od 1992. do 2014., a nakon toga se predstavlja diljem svijeta. Djelomično je bio predstavljen u Beirutu, Parizu i Los Angelesu, a od prošle godine putuje kao cjelovit projekt organizacije Independent Curators International iz New Yorka.
Zagrebački MSU će ga ugostiti do kraja siječnja iduće godine, te u popratnom programu organizirati predavanja, razgovore, projekcije i događaje posvećene različitim narativima povijesti umjetnosti, moderne, kao i suvremene.
Jedan od pratećih programa "Salona de Fleurus" počinje već u subotu - u povodu 100. obljetnice Proljetnog salona (1916.-1928.) u stalnom postavu otvara se izložba "Sfinga velegrada", s vrhunskim djelima modernizma koja se čuvaju u zbirkama MSU-a.
Potaknuti sadržajem i edukativnom idejom "Salona de Fleurus" prvi put će se kao cjelina izložiti četrdeset i osam djela velikana hrvatske međuratne umjetnosti, među kojima mnoga nisu dugo izlaganja, od Milivoja Uzelca prema čijem je remek-djelu iz 1921. nazvana izložba, Milana Steinera, Vilka Gecana, Marijana Trepšea, Vladimira Becića do Marina Tartaglije, Lea Juneka, Sonje Kovačić-Tajčević, Kamila Ružičke, Save Šumanović.
Odabrana su najreprezentativnija djela i autori vezanih uz Proljetni salon, bez kojih je nemoguće razumijevanje našeg moderniteta.
Ti radovi pokazuju domaće refleksije na europska strujanja, ali svjedoče i o pomnjivo osmišljenoj i provedenoj sakupljačkoj politici ustanove. Muzej suvremene umjetnosti od svog osnutka je sakupljao djela suvremene umjetnosti, ističe se u najavi.
Autori muzeloške koncepcije Zbirki u pokretu, koordinatori "Salona de Fleurus" i kustosi "Sfinge velegrada" su Nada Beroš i Tihomir Milovac, muzejski savjetnici.
Stručni suradnik na izložbi "Sfinga velegrada" bio je Petar Prelog, viši znanstveni suradnik Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu.
Obje izložbe će biti otvorene do 31. siječnja.