Jedan od inicijatora osnivanja ustanove Bojan Biočina istaknuo je da takva banka uvelike unaprjeđuje rad liječnika i znatno poboljšava liječenje bolesti srca i krvnih žila. Umjetni materijali češće uzrokuju komplikacije kao što su infekcije i ne mogu zamijeniti biološko tkivo.
Biočina je upozorio kako bi bez donora njihov rad bio onemogućen i naveo primjer Njemačke u kojoj je pao broj donora za liječenje bolesnika transplantacijskim kardiovaskularnim operacijama.
Branka Golubić Ćepulić podsjetila je na otvaranje prve hrvatske Banke kardiovaskularnog tkiva u lipnju 2011. istaknuvši da je dotad postojala banka matičnih stanica, krvi iz pupkovine i sl., no u novoj banki pohranjena su sva tkiva osim ljudske kože.
Prva implantacija kardiovaskularnog tkiva u Hrvatskoj bila je na 74-godišnjoj pacijentici kojoj je zamijenjena aorta. Sam proces je vrlo složen, počinje od prijave darivatelja nakon čega se mora utvrditi mogući rizik i organizirati preuzimanje tkiva, pri čemu je svaki slučaj specifičan.
Molekularna biologinja Mirna Golemović opisala je složenost pohrane ljudskih tkivnih transplantata, srčanih zalisaka i krvnih žila, napomenuvši da se oni iskorištavaju nedugo nakon primanja. Od 17 doniranih valvula (srčanih žila), već je 13 transplantirano, što je oko 80 posto iskorištenosti, istaknula je.
Za unaprjeđenje liječenja bolesti srca i krvnih žila osobito je značajno što biološka tkiva imaju visoku otpornost na infekcije, rekao je kardiokirurg Ivica Šafradin govoreći o iskustvima s ugradnjom kardiovaskularnih presadaka u Klinici za kardijalnu kirurgiju.
"Bolesnicima se život značajno produljuje ugradnjom bioloških tkiva mnogo efikasnijih od umjetnih materijala, koja uzrokuju više nuspojava i komplikacija nakon ugradnje", rekao je Šafradin i naveo uspješan primjer zamijene aorte kod muškarca i korijena aorte kod žene.