Ne morate ići u luksuzne nacionalne restorane, nego možete kušati hranu koju će vam uz druženje pripremiti vrhunski kuhari podrijetlom iz Afganistana, Irana, Pakistana, Etiopije, Sirije, Libije, Tunisa, Alžira, Nigerije i Senegala. Oni vas vode na putovanje okusa svoga doma, kojima je život donio putovanje u novi život lišen mnogih okusa, boja i mirisa, kažu organizatori.
Okusi doma izdali su knjigu priča i recepata "Okus doma", snimili istoimeni dokumentarni film, te osnovali Zadrugu za interkulturnu suradnju koja je pokrenula catering business, a pripremaju i tečajeve arapskog i drugih jezika koje govore članovi kolektiva. Zadruga trenutno zapošljava pet osoba i otvara prostor daljnje socio-ekonomske emancipacije ranjivih i najugroženijih grupa u Hrvatskoj.
"Naš je cilj postati samostalnima i prepoznatljivima u onome što radimo, a vas molimo da nam pomognete da naši okusi Bliskoga istoka, Zapadne Azije, Sjeverne Afrike i sub-saharske Afrike budu bliži svima nama", poručuju iz Okusa i dodaju: "Ako smo kao društvo prihvatili različitu hranu, zašto ne bismo i ljude".
U Porinu, Kutini i Ježevu
Po podacima Inicijative Dobrodošli!, koja se poziva na službene izvore, u zagrebačkom se prihvatilištu Porin nalazi 320 tražitelja međunarodne zaštite, među kojima je 48 maloljetnih, a u kutinskom 82 tražitelja, od kojih 30 maloljetnih. Također, u detencijskom centru Ježevo nalazi se 15 stranaca i 5 tražitelja međunarodne zaštite.
Iz Inicijative kažu da imaju neslužbene podatke kako se u novoizgrađenom objektu za maloljetne u Ježevu nalazi i desetak djece. Upozoravaju da nijedno dijete ne smije biti u detenciji i pozivaju institucije da za djecu i njihove obitelji pronađu adekvatan smještaj izvan detencijskih objekata.
Volonterisu protekli tjedan proveli u igri s djecom i satovima hrvatskog jezika s nekolicinom redovitih učenika, kažu iz Inicijative i ističu da tražitelji međunarodne zaštite i dalje sudjeluju u obnovi Porina, te pokazuju postojan interes za učenjem jezika.
Izbjeglice i dalje stradaju
Po zadnjim podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), do 1. kolovoza na Mediteranu je u 2016. živote izgubilo 3120 ljudi, od ukupno 4027 registriranih smrti na drugim mjestima u svijetu.
Takozvana balkanska ruta, unatoč zatvorenim granicama i dalje je aktivna. Svakim danom stižu službena priopćenja o povećanju broja izbjeglica u svim zemljama na ruti, gdje je potrebna i volonterska pomoć organizacijama na terenu. Prosječno 1260 ljudi svakodnevno čeka na ulaz u Mađarsku kroz dvije tzv. ”tranzitne zone” na srpsko – mađarskoj granici, kako bi zatražili azil. Mađarska dnevno propušta svega 30 ljudi dok su ostali prisiljeni čekati u improviziranim kampovima između Horgoša i Kelebije u vrlo teškim i nehumanim uvjetima. Od ukupnog broja ljudi koji čekaju 44 posto su djeca.
Centar za mirovne studije prikupio je mitove i predrasude s kojima se susreću azilanti i tražitelji azila, od kojih su najčešće da tražitelji azila imaju veća prava i bolji život od domaćih ljudi, da su lažljivci koji žele iskoristiti našu dobrodošlicu, da su tu ilegalno i da uzimaju naše poslove, da puno koštaju Hrvatsku, da su kriminalci i donose nove zarazne bolesti, da ugrožavaju našu sigurnost i da će ugroziti našu vjeru i kulturu itd.
Prema ranijim podacima, tražitelji azila činili su tek 0,02 posto stanovništva u Hrvatskoj i predstavljaju marginaliziranu manjinsku skupinu koja ni na koji način ne ugrožava hrvatski jezik i vjeru. Većina tražitelja azila želi naučiti hrvatski jezik kako bi mogli komunicirati s građanima Hrvatske, zaposliti se i postati ravnopravni članovi hrvatskog društva, kažu iz Inicijative.