Predsjednik MUH-a Josip Kovačić u priopćenju ističe da u predizbornim porukama naročito "bodu u oči" prijedlozi o povećanju doprinosa za Drugi mirovinski stup, za kojeg je Matica, zajedno sa Sindikatom umirovljenika, već u nekoliko navrata tražila da se zamrzne ili ukine.
"Još gore je što, čak i najveće stranke, nude rješenje kojim se umirovljenički novac prebacuje iz socijalno osjetljivog prvog stupa generacijske solidarnosti u drugi, koji je u rukama privatnog financijskog kapitala. Na taj način se pokazuje koliko se podcjenjuju mišljenja i interesi ljudi treće dobi, iako su najbrojniji dio biračke populacije", navodi se u priopćenju.
Prosječna mirovina trenutno iznosi 2.245 kuna i čini 39 posto prosječne plaće, što Hrvatsku svrstava na samo europsko dno. Obzirom da u Hrvatskoj trenutno ima 1.230.000 umirovljenika, što je trećina ukupnog biračkog tijela, Kovačić je uvjeren da umirovljenici mogu presudno utjecati na rezultate izbora.
MUH podsjeća da se Hrvatska opredijelila za drugi stup Zakonom o mirovinskom osiguranju 1999. godine, navodeći kao primjer model iz Čilea. "Upravo smo svjedoci da su, nakon višegodišnje primjene tog modela, stotine tisuća radnika i umirovljenika u Čileu izašli na ulice i traže ukidanje privatnih mirovinskih fondova. Mirovine su im, modelom Drugog stupa, svedene na minimum koji ne pokriva ni osnovne životne troškove, a tek sad su shvatili da socijalne osjetljivosti kod privatnika nema, nego im je jedini interes profit i zarada", kaže se u priopćenju.
Matica umirovljenika zbog toga će još žešće biti protiv takve privatizacije mirovinskog i zdravstvenog sustava te poziva političke stranke da u svoje programe ugrade rješenja za umirovljenike na tragu europske prakse, te da prouče i uvaže zahtjeve Matice i njenih udruga.
"Stranke su do sada ponudile vrlo malo dobrih prijedloga, a više je onih koji umirovljenicima ne nude izlaz iz dosadašnje situacije karakteristične po 'kontejnerizaciji' kao simbolu siromaštva ljudi treće dobi", ocjenjuje MUH.
Glavni je problem usklađivanje mirovina, koje je posljednjih godina ili zamrznuto ili se svodi na razinu beznačajnih postotaka. Postojeću varijabilnu formulu za usklađivanje stoga bi se moralo popraviti, a osobito uvažiti zahtjev MUH-a da se, uz redovno, uvede i dodatno godišnje usklađivanje mirovina s rastom BDP-a, navodi se u priopćenju.