- broj sudionika: 241 (nije bilo žena)
- broj zemalja sudionica: 14
- broj sportova: 9 (atletika, biciklizam, dizanje utega, gimnastika, hrvanje, mačevanje, streljaštvo, tenis, vodeni sportovi)
- broj disciplina: 43
- Igre je otvorio: kralj Georg I.
- olimpijski plamen: nije bilo službene svečanosti
- olimpijska prisega sportaša: nije bilo službene prisege
- olimpijska prisega sudaca: nije bilo službene prisege
- gradovi protukandidati: nije ih bilo
- domaćin izabran: na Prvoj skupštini MOO-a održanoj 23. i 24. lipnja 1894. u Parizu
Uz potporu kralja Georga I., bogataš Averoff je na mjestu nekadašnjeg Periklova hrama u Ateni izgradio novi mramorni stadion na kojem su, od 6. do 15. travnja 1896., održane Igre I. olimpijade. Kralj Georg I. otvorio je prve igre modernoga doba, a pratilo ih je oko 60.000 gledatelja.
Prve olimpijske igre suvremenog doba otvorene su na Uskršnji ponedjeljak 6. travnja godine 1896. U svečanom mimohodu bilo je najviše Grka. S ostalih kontinenata stiglo je 14 Amerikanaca, koji su u Pirej doputovali teretnim brodom, te po jedan Čileanac i Australac.
Na Prvim igrama odličja su dodijeljena samo za prvo i drugo mjesto. Pobjednici su nagrađeni srebrnom medaljom, krunom od maslinove grančice i diplomom, a drugoplasirani su dobili bakrenu medalju, lovorov vijenac i diplomu.
Grci na atletskim natjecanjima do zadnjeg dana nisu izborili ni jednu pobjedu, a nadali su se da će im to uspjeti u maratonu, središnjem događaju Igara. Od 16 sudionika maratonske utrke 12 su bili Grci. Dugo se činilo da ni u maratonu neće biti ništa od grčke pobjede jer su na čelu bili stranci, a vodio je dvostruki olimpijski pobjednik na 800 i 1500 m, Australac Edwin Flack. No, na 36. kilometru izdvojio se 24-godišnji grčki pastir Spiridon Louis. Tempom koji je nametnuo iscrpio je ostale suparnike i na kraju pobijedio sa sedam minuta prednosti, te je postao istinskim junakom prvih modernih olimpijskih igara. Louis je trčao u obući koju su mu kupili suseljani, a za pobjedu u maratonu nagrađen je doživotnim besplatnim mljevenjem žita i brijanjem.
Američki atletičar James Connolly ostat će u povijesti modernih olimpijskih igara upisan kao prvi olimpijski pobjednik. Postao je to 6. travnja godine 1896. pobjedom u troskoku. Taj svestrani atletičar osvojio je još drugo mjesto u skoku u vis, a u dalju je bio treći.