Za suzbijanje nasilne radikalizacije koja vodi k terorizmu ponajprije su odgovorne države članice te akteri na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini. Međutim, radikalizacija je, kao i terorizam, prekogranični fenomen. Na to ukazuju i događaji koji su prethodili napadima u Parizu i Bruxellesu. Komisija je stoga u utorak postigla dogovor o nizu inicijativa potpore državama članicama u nekoliko područja politike, od promicanja uključivog obrazovanja i zajedničkih vrijednosti do uklanjanja ekstremističke propagande na internetu i suzbijanja radikalizacije u zatvorima.
"Tijekom nedavnih terorističkih napada postalo je jasno kako su neki mladi Europljani pali pod utjecaj ideologije smrti i uništenja, kako su okrenuli leđa vlastitoj obitelji i prijateljima te se okomili na svoje zajednice. Za to je potreban odlučan odgovor društva u cjelini, radi sprečavanja radikalizacije i jačanja naših međusobnih odnosa. EU treba pomoći kad god je to moguće", rekao je tim povodom prvi potpredsjednik Komisije Frans Timmermans.
Komisija je utvrdila sedam područja u kojima suradnja na razini EU-a može osigurati dodanu vrijednost.
Na prvom mjestu ističe se suzbijanje terorističke propagande i nezakonitog govora mržnje na internetu. To se odnosi na suradnju s IT poduzećima kako bi se spriječilo širenje nezakonitog sadržaja kojim se potiče na nasilje, potporu civilnom društvu u pružanju alternativnih pozitivnih sadržaja te na razvoj medijske pismenosti kako bi mladi mogli kritički procijeniti informacije.
U cilju borbe protiv radikalizacije u zatvorima, preporuča se razmjena iskustava među državama članicama za izradu smjernica o mehanizmima i programima za sprečavanje i suzbijanje radikalizacije u zatvorima te pomoć za programe rehabilitacije i reintegracije.
U cilju promicanja uključivog obrazovanja i zajedničkih vrijednosti EU-a preporuča se korištenje sredstava u okviru programa Erasmus+ za projekte kojima se promiču socijalna uključenost, naše zajedničke vrijednosti i međukulturni dijalog.
Kad je riječ o promicanju uključivog, otvorenog i otpornog društva te približavanju mladima, Komisija će, primjerice, razviti alate za potporu osobama koje rade izravno s mladima za otkrivanje i suzbijanje nasilne radikalizacije.
Komisija poziva i na jačanje međunarodne suradnje. EU će pomoći trećim zemljama koje se suočavaju sa sličnim izazovima u borbi protiv radikalizacije putem mjera kaznenog progona i mjera kojima se poštuju ljudska prava.
Poziva isto tako na potporu istraživanju, prikupljanju podataka, praćenju i umrežavanju. U tom kontekstu planira se izrada konkretnih alata i analiza politika za bolje razumijevanje procesa radikalizacije kojima se izravno mogu koristiti stručnjaci za sigurnost i donositelji politika u državama članicama.
Komisija naposljetku stavlja naglasak na sigurnosni aspekt. Za sprečavanje radikalizacije potreban je temeljni sigurnosni pristup putem mjera za suzbijanje neposrednih i dugoročnih opasnosti, kao što su zabrane putovanja i kriminalizacija putovanja u treću zemlju u terorističke svrhe, u skladu s prijedlozima Komisije. Države članice trebaju povećati razmjenu informacija, bolje se koristiti okvirima za suradnju u području sigurnosti te informacijskim alatima i pojačati međupovezanost informacijskih sustava, navodi.
Procjenjuje se da se gotovo 4 000 građana EU-a pridružilo terorističkim organizacijama u zemljama pogođenima sukobima, poput Sirije i Iraka. Većina osumnjičenika uključenih u nedavne terorističke napade u EU-u bili su europski građani, koji su se rodili u Europi i koji su odrasli u europskim društvima.
EU razvija sigurnosni pristup poboljšanjem razmjene informacija u bazama podataka u području sigurnosti te upravljanja granicama i migracijama. Nadalje, radi na povećanju uloge Europola i pridruženom Europskom centru za borbu protiv terorizma.
EU podupire rad država članica u borbi protiv radikalizacije više od desetljeća. Europska unija nastoji pomoći državama članicama da odlučno reagiraju na nasilni ekstremizam putem suradnje u područjima kao što je obrazovanje i izgradnjom otpornosti naših društava.
Od 2005. suzbijanje radikalizacije odvija se u okviru strategije EU-a za borbu protiv radikalizacije i novačenja.
U Europskom programu sigurnosti, koji je Komisija donijela 28. travnja 2015., utvrđuju se glavne mjere kojima se osigurava učinkovit odgovor EU-a na sigurnosne i terorističke prijetnje u EU-u za razdoblje 2015. – 2020.
Komisija je razvila Mrežu EU-a za osvješćivanje o radikalizaciji (RAN) te je 1. listopada 2015. pokrenula Centar za izvrsnost Mreže za osvješćivanje o radikalizaciji.
Komisija je u listopada 2015. organizirala sastanak na visokoj razini na kojem su sudjelovali ministri pravosuđa kako bi raspravljali o kaznenopravnom odgovoru na radikalizaciju.
Rezultat te rasprave su Zaključci Vijeća u kojima se poziva na razmjenu najboljih praksi o deradikalizaciji u zatvorima i programima rehabilitacije, osposobljavanja i financiranja.
Nakon napada u Parizu i Kopenhagenu Komisija i ministri obrazovanja potpisali su 17. ožujka 2015. Parišku deklaraciju o promicanju građanstva i zajedničkih vrijednosti slobode, snošljivosti i nediskriminacije putem obrazovanja, podsjeća Komisija.