Strategijom se želi potaknuti kulturnu suradnju između EU-a i partnerskih zemalja te promicati globalni poredak utemeljen na miru, vladavini prava, slobodi izražavanja, međusobnom razumijevanju i poštivanju temeljnih vrijednosti, ističe Komisija.
„Kultura mora biti neizostavni dio naše vanjske politike. Kultura je snažno sredstvo za povezivanje ljudi, osobito mladih, i jačanje međusobnog razumijevanja. Ujedno može biti i pokretač gospodarskog i društvenog razvoja. Suočeni smo sa zajedničkim izazovima, a kultura nam svima u Europi, Africi, na Bliskom istoku i u Aziji može pomoći da se ujedinimo, da se borimo protiv radikalizacije i da stvorimo savez civilizacija u znak otpora onima koji nas žele razjediniti. Zbog toga kulturna diplomacija mora biti temelj naših odnosa s današnjim svijetom“, izjavila je tim povodom visoka predstavnica/potpredsjednica EK Federica Mogherini.
„Kultura je skriveni dragulj naše vanjske politike. Njome se pridonosi promicanju dijaloga i međusobnog razumijevanja. Kultura je stoga ključna za izgradnju dugoročnih odnosa sa zemljama iz cijelog svijeta te ima važnu ulogu u jačanju položaja EU-a na globalnoj razini“, rekao je europski povjerenik za obrazovanje, kulturu, mlade i sport Tibor Navracsics.
Povjerenik EU-a za međunarodnu suradnju i razvoj Neven Mimica i povjerenik za europsku susjedsku politiku i pregovore o proširenju Johannes Hahn pozdravili su Strategiju, u skladu s nedavno donešenim Programom za 2030. u kojemu su globalno građanstvo, kulturna raznolikost i međukulturni dijalog glavna načela za održivi razvoj te susjedsku politiku i politiku proširenja EU-a.
Komisija je najavila i da će predložiti Europskom parlamentu i Vijeću EU-a da 2018. proglase Europskom godinom kulturnog nasljeđa.
U sektorima kulturnih i kreativnih djelatnosti EU je već financirao brojne projekte, kao što su mreže kreativnih centara ili program za kulturu afričkih, karipskih i pacifičkih zemalja (ACP Cultures+), i programe za potporu upravljanju u kulturi i promicanje međukulturnog dijaloga.
Program Kreativna Europa također je otvoren susjedskim zemljama i zemljama obuhvaćenima politikom proširenja. Delegacije EU-a redovito organiziraju kulturno-diplomatske aktivnosti, a mjere razvojne suradnje EU-a već dugo uključuju kulturu i nasljeđe (primjerice restauracija rukopisa iz Timbuktua u Maliju).
Potpora EU-a Zakladi Anna Lindh na jugu Mediterana primjer je utjecaja kulture na vanjsku politiku EU-a.
Programom Mladi arapski glasovi (koji je sada proširen na euromediteransku regiju) produbljuje se dijalog mladih lidera i predstavnika civilnog društva te se suprotstavlja ekstremizmu i nasilnoj radikalizaciji.
Još jedan primjer je pomoć EU-a za zaštitu kulturnog nasljeđa u Siriji, koju provodi UNESCO, potporom lokalnim dionicima u praćenju stanja naslijeđa i njegovu očuvanju te borbi protiv nezakonite trgovine.
Kulturnim programom Istočnog partnerstva podupire se doprinos sektora kulturnih i kreativnih djelatnosti održivom humanitarnom, socijalnom i gospodarskom razvoju. Istovremeno se projektom „Urbane strategije pod vodstvom zajednice u povijesnim gradovima” nastoji potaknuti socijalni i gospodarski razvoj poboljšanjem kulturnog nasljeđa u devet povijesnih gradova u Armeniji, Bjelarusu, Gruziji, Republici Moldovi i Ukrajini.
Programom Obzor 2020. također se međunarodnim, interdisciplinarnim projektima podupiru istraživanja u području kulturne diplomacije i aktivnosti u području kulturnog nasljeđa. Pripremaju se i novi programi za potporu partnerskim zemljama u različitim regijama, uglavnom poticanjem kulturnih i kreativnih industrija te promicanjem međukulturnog dijaloga.
Kako bi EU lakše proveo Strategiju i stvorio sinergije među svim dionicima u EU-u (delegacije EU-a, nacionalne kulturne ustanove i zaklade, privatna i javna poduzeća, civilno društvo), u veljači 2016. uspostavljena je Platforma kulturne diplomacije u čijem su fokusu strateški važne zemlje. Platformu vodi konzorcij kulturnih ustanova iz država članica i drugih partnera, a pruža savjete o politici, potiče lakše umrežavanje, provedbu aktivnosti s dionicima u kulturi te razvoj programa osposobljavanja za kulturno vodstvo, navodi Komisija.