FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

Čelnici SEECP-a za europsku integraciju cijele jugoistočne Europe

SOFIJA, 1. lipnja 2016. (Hina) - Sastanak na vrhu Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP) završio je u srijedu u Sofiji porukom da sve zemlje jugoistočne Europe moraju postati članicama Europske unije.

Čelnici 13 zemalja jugoistočne Europe, uključujući Hrvatsku, potvrdili su u zajedničkoj deklaraciji u povodu 20. godišnjice pokretanja procesa da je europska integracija cijele jugoistočne Europe glavni prioritet SEECP-a kako bi se zajamčilo mir, stabilnost i prosperitet u regiji.

"Potvrđujemo strateški izbor za europsku integraciju cijele regije kao glavnog političkog instrumenta koji će zajamčiti mir, stabilnost i prosperitet, kako se navodi u Solunskoj agendi iz 2003., koju su usvojili šefovi država i vlada EU-a", kaže se u deklaraciji usvojenoj jednoglasno.

"Slažemo se da će europska perspektiva svih sudionica ostati i dalje osnovni prioritet Procesa."

Članice EU-a, Slovenija, Bugarska, Rumunjska i Hrvatska, potvrdile su u deklaraciji da će biti "pokretačka snaga" procesa pune integracije jugoistočne Europe u EU, a zemlje kandidati i potencijalni kandidati svoju "dužnost da predano rade na ispunjavanju kriterija za članstvo u EU".

Čelnici SEECP-a istaknuli su i važnost daljnje suradnje u rješavanju novih izazova i prijetnji stabilnosti i sigurnost u jugoistočnoj Europi, posebno migrantske krize.

"Istinska regionalna suradnja i konsolidacija europskog puta cijele regije neophodni su za suočavanje s tim nezapamćenim događajima", poručili su.

Ovim summitom završilo je jednogodišnje bugarsko predsjedanje SEECP-om, koje je preuzela Hrvatska.

SEECP čine Albanija, BiH, Bugarska, Crna Gora, Grčka, Hrvatska, Kosovo, Makedonija, Moldavija, Rumunjska, Slovenija, Srbija i Turska.

Proces je pokrenut 1996. u Sofiji, na bugarsku inicijativu, i jedini je politički forum za promicanje suradnje u regiji koji je nastao na poticaj same jugoistočne Europe, a ne drugih međunarodnih organizacija ili država.

SEECP je neinstitucionalizirana struktura, što znači da nema svoj proračun, stalno sjedište ni administraciju. Suradnja se temelji na multilateralnom formalnom i neformalnom dijalogu.

Glavni politički forum i tijelo koje donosi odluke je godišnji summit šefova država i vlada, a odluke se donose konsenzusom.

SEECP ima i operativno tijelo, Vijeće za regionalnu suradnju (RCC) sa sjedištem u Sarajevu, koje ima status međunarodne organizacije.

Hrvatska preuzela predsjedanje SEECP-om

Hrvatski ministar vanjskih poslova Miro Kovač ocijenio je u svojem govoru na plenarnoj sjednici skupa da bi se jugoistočna Europa trebala ponositi SEECP-om, jer je pokrenuvši sama tu inicijativu prije 20 godina pokazala zrelost i spremnost na regionalno vlasništvo nad svojim razvojem.

"Putem SEECP okvira i Regionalnog vijeća za suradnju (RCC) trebali bismo postaviti jasne ciljeve za gospodarski i društveni razvoj koji će rezultirati konkretnim projektima", kazao je.

"Svijet je danas više isprepleten nego ikad i bilo kakva izolacija ili odvajanje je uzaludno. Moramo uvijek biti usredotočeni na našu solidarnost i suradnju i pronaći načina da naglasimo našu zajedničku budućnost", dodao je.

Govoreći o prioritetima hrvatskog predsjedanja, Kovač je izdvojio pet temeljnih načela: solidarnost, potporu zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima za članstvo u EU, povezivanje jugoistočne Europe (posbno na području prometa i komunikacija), jačanje političkog dijaloga (posebno putem parlamentarne suradnje) i energetske sinergije.

"Vođena tim načelima, Hrvatska će se fokusirati na tri prioritetna područja: znanost i obrazovanje, energetiku i odgovor u kriznim situacijama (netradicionalna uloga oružanih snaga u humanitarnim i kriznim situacijama", kazao je.

Hrvatska planira uspostaviti zajednički regionalni Centar za znanost i inovacije sa sjedištem u Splitu (WISE), najavio je ministar.

Ističući strateško opredijeljenje Hrvatske za diversifikaciju opskrbe energijom, izvora i dobavnih pravaca, Kovač je kazao također da će Hrvatska dati svoj doprinos projektima kao što su novi plutajući LNG terminal na Krku i Jadransko-jonski plinovod.

Kad je riječ o trećem prioritetu, reakcijama u kriznim situacijama, Hrvatska će, po njegovim riječima, raditi na jačanju netradicionalne uloge oružanih snaga u ublažavanju humanitarnih kriza i prirodnih katastrofa.

Kovač je također naglasio da Hrvatska snažno podupire europske i euroatlantske ambicije zemalja jugoistočne Europe.

"Iskoristit ću ovu priliku da jasno kažem je da tzv. zapadni Balkan esencijalan dio Europe. Trebali bismo koristiti SEECP da snažno promičemo to stajalište. Na karti Europe ne smije postojati ´crna rupa´", zaključio je.

Hrvatska sudjeluje u aktivnostima SEECP-a u statusu promatrača od 1997., a punopravna sudionica je od 22. listopada 2004. godine.

Hrvatska je već predsjedala SEECP-om 2006./2007. godine.

20 godina SEECP-a

Summit SEECP-a održan je u Sofia Tech Parku, prvom znanstveno-tehnološkom parku na Balkanu, otvorenom potkraj 2015. uz potporu EU-a.

Bugarski predsjednik Rosen Plevnelijev kazao je u uvodnom govoru da je tu lokaciju, bivšu vojarnu u kojoj je i sam služio vojni rok, izabrao kao simbol Bugarske i Balkana - onoga što su bili prije i što žele u budućnosti - visoku tehnologiju, poduzetništvo i suradnju između svih zemalja u regiji.

"Ovo je bila kantina za vojnike, a sada je Centar John Atanasoff, nazvan tako po izumitelju prvog digitalnog računala na svijetu, čovjeku koji je izumio binarni kod i otvorio put digitalnim računalima i tehnologijama", kazao je.

Atanassof je bio američki fizičar bugarskog podrijetla.

"U prošlosti nas je dijelila Željezna zavjesa, a velike sile stoljećima su nas huškale jedne protiv drugih. Sada smo složni i znamo da je na svima nama da jamčimo mir i prosperitet na Balkanu", kazao je.

Plevnelijev je podsjetio da je prije dva desetljeća regija bila rastrgana nepovjerenjem, napetostima i sukobima, a sada zajedno gradi mostove, autoceste i interkonektore. "Želimo da granice padnu, a ne da se pomaknu", kazao je, dodajući da je europska integracija pokretačka snaga tih pozitivnih procesa.

"Europski projekt neće biti završen dok se sve zemlje u regiji ne pridruže toj velikoj obitelji demokratskih država i zajedničkih vrijednosti", istaknuo je.

"Suradnja, partnerstvo, vladavina prava i ljudska prava i slobode jedini su put prema miru i napretku u regiji", zaključio je.

Bugarsko predsjedanje SEECP-om

Govoreći o bugarskom predsjedanju SEECP-om, Plevnelijev je kazao da je Sofija ostvarila opipljiv napredak u tri prioritetna područja - energetskom i prometnom povezivanju regije, jačanju demokracije i civilnog društva te sigurnosti i migracijama.

Organizirala je niz konferencija na visokoj razini u cilju pronalaska rješenja za te izazove, kazao je, izdvojivši kao važno postignuće zajedničku izjavu ministara vanjskih poslova iz veljače o izazovima migracija.

Sofija je također surađivala s Vijećem za regionalnu suradnju (RCC) u pokretanju regionalne platforme za borbu protiv radikalizacije i ekstremizma.

Održane su dvije konferencije na visokoj razini o energetskoj sigurnosti i infrastrukturi, a ovog mjeseca održat će se još jedna te konferencija o migracijama. Održana je i konferencija o demografskim izazovima u regiji, na kojoj su ministri rada i socijalnih poslova usvojili zajedničku deklaraciju.

"Da bismo uspjeli, moramo prestati raspravljati o tome koja će zemlja biti energetsko središte Balkana. Umjesto toga, moramo početi aktivno raditi na integraciji naših energetskih tržišta", kazao je. "Povezanost je ključna za energetsku sigurnost, energetsku neovisnost i konkurentnost", istaknuo je.

Bugarska je pokrenula i pojačani dijalog kao stalni mehanizam za suradnju između Parlamentarne skupštine SEECP-a i Europskog parlamenta. Želi također da Sofija bude sjedište Stalnog tajništva Parlamentarne skupštine SEECP-a.

Bugarska je u proteklih godinu dana predsjedala i Odborom ministara Vijeća Europe, napomenuo je Plevnelijev, istaknuvši da je Vijeće Europe pod bugarskim predsjedanjem usvojilo Akcijski plan za razdoblje od 2016. do 2021. o jačanju neovisnosti pravosuđa te Strategiju za prava djece.

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙