"Na sastancima razmjenjujemo iskustva vezana uz držanje gmazova u zoološkim vrtovima i definiramo vrste na koje treba staviti poseban naglasak zbog njihove ugroženosti. Naime, čovjek svojim djelovanjem, od zagađenja okoliša do nezakonite trgovine životinjama, ugrožava pojedine vrste, a među zadaćama suvremenih zooloških vrtova je njihova zaštita", istaknuo je kurator za ribe, vodozemce i gmazove u zagrebačkome Zoološkom vrtu Ivan Cizelj.
Predstavljajući hrvatsku herpetofaunu stranim stručnjacima, dr. Dušan Jelić iz Hrvatskog instituta za bioraznolikost istaknuo je kako Hrvatska "spaja dvije biogeografske regije zahvaljujući čemu u njoj živi tridesetak vrsta gmazova od kojih su neke specifične i iznimno važne u europskim okvirima".
"Iako gmazovi, za razliku od vodozemaca i riba, zbog svoje kože, otporne na različite utjecaje iz okoliša, ne pripadaju najugroženijim skupinama životinja, svaka je skupina gmazova na svoj način ugrožena, a u Hrvatskoj su najugroženiji planinski žutokrug, riječna kornjača i mosorska gušterica", rekao je Jelić.
Dr. Maja Lukač rekla je kako Hrvatski institut za bioraznolikost, zagrebački Zoološki vrt i Veterinarski fakultet u Zagrebu uspješno surađuju na projektima kojima se štite gmazovi, ali i priroda u cjelini. "Nužno je nastaviti podizati svijest javnosti o važnosti zaštite okoliša jer je to temelj za očuvanje životinjskih vrsta koje obitavaju na ovim prostorima", poručila je.
Sastanak EAZA-ine stručne skupine za gmazove svake se godine održava u drugom zoološkom vrtu. EAZA okuplja više od tristo europskih zooloških vrtova i akvarija, a u sklopu nje djeluju stručne skupine za različite vrste životinja. Njihova je zadaća, među ostalim, podizati standarde držanja životinja u zoološkim vrtovima te njihova zaštita u prirodi.