Ti prijedlozi standarda razvijeni su na načelima Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira (HKO), Europskoga standarda e-kompetencija i ostalih visokoobrazovnih okvira važnih za učinkovito reformiranje sustava visokoškolskog obrazovanja u skladu s postojećim i budućim potrebama tržišta rada. Projekt čiji je skraćeni naziv "Politehnika 2025", a puni "Razvoj visokoobrazovnih standarda zanimanja, standarda kvalifikacija i studijskih programa na osnovama Hrvatskog kvalifikacijskog okvira u području specijalističkih studija politehnike“, u potpunosti je financiran iz Europskoga socijalnog fonda u iznosu od nešto više od tri milijuna kuna.
Predloženi standardi kvalifikacija i zanimanja su za sljedeća područja politehnike - informatika i računarstvo, e-zdravstvo, e-poslovanje, računarski sustavi i mreže, programsko inženjerstvo, e-uprava, vizualne komunikacije i multimedija, sigurnost i digitalna forenzika.
Mauher: Predloženi standardi osiguravaju širu prepoznatljivost kvalifikacija na tržištu rada
Na konferenciji za novinare na kojoj su sažeti rezultati projekta, voditelj projekta i prodekan za znanost, vanjsku suradnju i nove studijske programe Tehničkoga veleučilišta u Zagrebu dr. Mladen Mauher podsjetio je da su prijedlozi standarda ostvareni intenzivnim radom 60 nastavnika i istraživača Tehničkoga veleučilišta u Zagrebu i partnera na projektu koji su, tijekom devet mjeseci provedbe projekta, uložili 26 tisuća radnih sati. Istaknuo je kako je uloženi trud izuzetno važan jer predloženi standardi osiguravaju jasnoću, kvalitetu i širu prepoznatljivost kvalifikacija na hrvatskome i europskome tržištu rada.
Zamjenik voditelja projekta dr. Miroslav Slamić osvrnuo se na prijeđene faze u procesu izrade standarda, pa je tako rekao da su na početku identificirane domene unutar politehničkih područja, polja i grana, unutar kojih su izrađene jedinice znanja i pripadajuće vještine. Nakon toga pristupilo se mapiranju postojećih i novih ključnih poslova s identificiranim kompetencijama, kako bi se poslije toga utvrdili opći i stručni skupovi te elementi skupova ishoda učenja i izvršilo njihovo mapiranje s kompetencijama i kvalifikacijama.
Slamić je istaknuo kako je jedan od rezultata i oblikovan sustav navigacije po zanimanjima, kvalifikacijama i studijskim programima za studente, kako bi se studentima pomaglo pri odabiru studijskoga programa i željenoga zanimanja, te za poslovni i javni sektor, radi prepoznavanja školovanjem stečenih kompetencija. Razvijeni aplikacijski sustav, dodao je, utemeljen je na složenom relacijskom modelu podataka s više od 70 entiteta i njihovih međusobnih veza i više od 13 tisuća zapisa za koji se, rekao je Slamić, očekuje da će biti izuzetno koristan i u široj
upotrebi kada se u sljedećih nekoliko mjeseci u potpunosti dovrši njegov razvoj kako bi se njime koristila i šira javnost.
Prijedlozi standarda i za nova područja - vizualnih komunikacija i multimedija te sigurnosti i digitalne forenzike
Na okruglome stolu predstavljeni su i prijedlozi standarda za nova područja, kao što su vizualne komunikacije i multimedija te sigurnost i digitalna forenzika o čemu su govorili prof. dr. Jana Žiljak-Vujić, pročelnica Informatičko-računarskog odjela Tehničkoga veleučilišta u Zagrebu i viši predavač Marinko Žagar.
Spomenuta su i tri osnovna razloga - transparentnost (uključujući umanjenje utjecaja sukoba interesa), pouzdanost, odnosno osiguravanje kvalitete te stvaranje podloge za vrednovanje neformalnoga i informalnog učenja, koji se navode u Hrvatskome kvalifikacijskom kao razlozi zašto nam, unutar obrazovnoga sustava i gospodarstva, trebaju standardi kvalifikacija i standardi zanimanja.
Kako je rečeno, dok se akademski i stručni nazivi dodjeljuju sukladno propisima u obrazovanju (npr. Zakonu o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju), nazivi profesija i zanimanja regulirani su posebnim sektorskim propisima koji mogu ili ne moraju preuzeti akademski, odnosno stručni naziv za zanimanje u reguliranoj profesiji.