Samo u 2014., prema procjenama Klastera hrvatskih proizvođača računalnih igara, industrija računalnih igara ostvarila je u Hrvatskoj ukupne prihode iznad 50 milijuna kuna, zapošljavala je 250 osoba, a još ih se bar 200 time bave u slobodno vrijeme ili kao 'freelanceri'.
"U Hrvatskoj trenutno posluje 20-ak tvrtki koje stvaraju računalne (video) igre. Radi se o velikom broju kreativaca i kvalitetnih developera", ističe tajnik tog Klastera Ante Vrdelja, ujedno i član tima Croteam, koji se među prvima iz Hrvatske s igrom Serious Sam 'probio' na strana tržišta.
Vrdelja naglašava i kako domaći proizvođači računalnih igara izvoze 99 posto zabavnog softvera, što znači da je Hrvatska kao 'igrač' u tom segmentu prepoznata na svjetskom tržištu, koje po ukupnoj vrijednosti i prometu nadmašuje filmsku ili glazbenu industriju.
"Uvidjeli smo da je taj segment u Hrvatskoj i kao medij i kao biznis nepravedno zapostavljen pa je stoga i osnovan Klaster kako bi pomogao razvoju i promociji, te poboljšanju uvjeta poslovanja tog segmenta", kaže Vrdelja. Dodaje da je taj klaster odnedavno i član Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija (HKKKKI), prema čijoj je narudžbi zagrebački Ekonomski institut proveo prvo istraživanje-mapiranje te industrije.
"Računalne igre jedan su od podsektora s najbržim rastom unutar kreativnih industrija", kaže Ivana Rašić Bakarić s tog instituta, iznoseći podatke iz tog istraživanja provedenog prošle godine koji pokazuju da su sa 6,3 milijardi kuna kreativne industrije u 2015. činile 2,3 posto hrvatskog BDP-a, dok su sa 42,2 tisuće zaposlenih činile 7,7 posto ukupno zaposlenih u gospodarstvu.
Prosječni godišnji rast prihoda veći od 55 posto
Udjel računalnih igara u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti kreativnih i kulturnih industrija bio je blizu 14 posto, čime je na četvrtom mjestu, iza izdavaštva, elektroničkih medija te muzeja, galerija i knjižnica, a puno ispred primjerice filma, čiji je udjel u tome 4,6 posto, te ispred oglašavanja, s udjelom od 12 posto.
O brzo rastućoj industriji računalnih igara govore i podaci iz istraživanja o poslovanju vodećih proizvođača od 2009. do 2014., kada im je prosječna godišnja stopa rasta broja zaposlenih iznosila 31,2 posto, a još više ukupnih prihoda, od 55,5 posto.
Ukupni prihodi vodećih proizvođača računalnih igara u 2009. iznosili su nešto malo više od 4 milijuna kuna, već 2013. su povećani na 21 milijun kuna, da bi 2014. dosegnuli 37,3 milijuna kuna ili rast od čak 78 posto u odnosu na 2013., a kada se tome dodaju i prihodi ostalih manjih tvrtki procjena je da su prihodi za 2014. premašili 50 milijuna kuna.
Slično je i s dobiti tih proizvođača prije oporezivanja, koja prosječno godišnje raste po stopi od 69 posto. Tako je 2009. ukupno iznosila 1,1 milijuna kuna, 2013. je dosegnula 6,6 milijuna kuna, a 2014. godine 15,6 milijuna kuna ili za 138 posto više u odnosu na 2013.
Izvoz im je pak u 2009. iznosio 2,8 milijuna kuna, u 2013. je dosegao 17,6 milijuna kuna, a u 2014. više od 32 milijuna kuna ili 84 posto više nego u 2013., s trendom daljnjeg rasta.
Najpoznatiji 'gameri' i igre
Osim već spomenutog Croteama i njihove igre Serious Sam, među vodećim 'igračima' u računalnim igrama u Hrvatskoj su još tvrtka Nanobit, Lion Game Lion, Dreamatrix, 2x2 Games, Binx Interactive, Cateia Games, Exordium Games i druge koje su svrstane i u specijalni katalog Klastera pripremljen posebno za investitore.
Iz Klastera ističu i da je u Hrvatskoj u zadnjih 20 godina objavljeno gotovo 30 većih računalnih igara od kojih je desetak zabilježilo velik uspjeh na globalnom tržištu, već spomenuti Serious Sam, pa The Talos Principle, Starpoint Gemini, Captain Brawe, Gas Guzzlers, Unity of Command i druge.
Stvaranje računalnih igara ili popularnije 'gaming' u Hrvatskoj je zanimljivo je i stoga što je to jedan od rijetkih sektora kojeg nije bitnije dotakla ni kriza, i koji je jako bitan za samozapošljavanje jer se radi većinom o ljudima koji to istinski vole i u to uključuju prijatelje.
"Gaming je rijedak sektor koji je i u najjačoj krizi u Hrvatskoj od 2008. do 2011. iskazivao rast prometa, zaposlenosti i zapošljavanja mladih, što je važno u situaciji kada i u Hrvatskoj, kao i drugdje u Europi to postaje jedan od većih socijalnih i razvojnih problema", ocjenjuje konzulant Ante Babić koji kao i drugi vezani za tu industriju smatra da bi im poreznim olakšicama znatno olakšali poslovanje i dalji rast.
Tatjana Miščančuk