U plenarnoj raspravi s Vijećem i Komisijom, većina čelnika klubova zastupnika ustrajala je da se pregovori o pristupanju Turske Europskoj Uniji i razgovori o liberalizaciji viznog režima za turske državljane koji putuju u EU ne bi trebali povezivati s pitanjem izbjeglica. Eurozastupnici su, također, zatražili pojedinosti dogovora čelnika EU-a s Turskom o upravljanju tokovima migranata i izbjeglica i istaknuli da se međunarodna pravila za azil moraju poštivati, izvijestio je Europski parlament.
Zastupnici su s nizozemskom ministricom Jeanine Hennis-Plasschaert i potpredsjednikom Komisije Valdis Dombrovskisom raspravljali o slobodi medija u Turskoj, odnosno nedavnom oduzimanju kontrole nad novinama "Zaman", kao i postupanju Turske prema kurdskoj manjini.
Nakon uvodnih riječi Jeanine Hennis-Plasschaert, nizozemske predstavnice Europskog vijeća, te Valdisa Dombrovskisa, potpredsjednika Europske komisije, započela je rasprava o dogovoru u kojoj se često mogla čuti i riječ "ucjena", izvijestio je ured za odnose s javnošću Europske pučke stranke (EPP).
Čelnik konzervativaca u Europskom parlamentu Manfred Weber (EPP) pozvao je na uspostavu odnosa "partnerstva" umjesto "ovisnosti" koja bi mogla potaknuti druge susjedne zemlje da traže ustupke od EU-a pod prijetnjom da će propuštati valove izbjeglica, izvijestila je agencija DPA.
"Ovaj sporazum ne smije biti oblik trgovine s izbjeglicama", rekao je čelnik socijalista Gianni Pittella (S&D).
"Ne uspijevam vidjeti koliko je ovo legalno ili praktično. Čak i u teškim vremenima trebamo li naprosto pregaziti naša vlastita pravila i međunarodne konvencije?", pitao je Syed Kamall, čelnik Europskih konzervativaca i reformista.
"Ne trguje se ljudima ili temeljnim pravima", upozorila je Gabriele Zimmer, čelnica kluba zastupnika GUE/NGL, a čelnik Zelenih Philippe Lambert je govorio o "moralnom slomu".
Pristup EU-a mogao bi se usporediti s porukom SAD-a Meksiku: "Vi ubuduće pazite na granice", ocijenio je čelnik liberala Guy Verhofstadt i predvidio da će se to Uniji obiti o glavu ako navede izbjeglice da potraže alternativne putove, primjerice preko Italije, Albanije, Malte ili Bugarske.
Hrvatska zastupnica Dubravka Šuica u raspravi je izrazila zadovoljstvo zbog zatvaranja tzv. balkanske rute za izbjeglice, ali i upozorila da Europski parlament ne smije prihvatiti kršenje slobode medija.
"Mogu reći da sam zadovoljna što se tzv. balkanska ruta polagano zatvara jer se i moja zemlja Hrvatska našla na toj ruti i svi zajedno proživljavamo ovu veliku humanitarnu katastrofu. U medijima je pozdravljen apel Donalda Tuska koji je rekao: 'Ne dolazite u EU, ne vjerujte kriminalcima i krijumčarima!', upućen izbjeglicama i onima koji to eventualno kane postati. Također je pozdravljen sporazum s Turskom. Smatram da zaključci sastanka na vrhu ovog ponedjeljka nisu trgovina, nego dio ovog sporazuma kojega tek treba konkretizirati. Prvi put imamo sporazum među državama članicama i konkretne pozitivne rezultate, ali iako je Turska važan partner, to ne znači da dajemo bjanko ček turskoj vladi, jer je za nas kršenje slobode medija neprihvatljivo", rekla je Šuica, kako je priopćio EPP.
Ivan Jakovčić, hrvatski zastupnik Saveza liberala i demokrata za Europu (ALDE) i IDS-a, u govoru na plenarnoj sjednici zatražio je žurno uklanjanje žičanih ograda koje su podignule pojedine države, priopćio je njegov ured. "Dogovor s Turskom oko rješavanja izbjegličke krize, iako polovičan, bolji je od anarhije kojoj svjedočimo posljednjih mjeseci pa i godina. Vidjeli smo što se sve događalo na balkanskoj ruti i kako su se u toj krizi ponašale pojedine države. Neke zemlje koje nisu članice EU-a, npr. Makedonija i Srbija, učinile su u toj krizi više od pojedinih zemalja članica. Vidjeli smo kako su neke zemlje podizale žičane ograde. Pozivam Vijeće i EK da utječu na zemlje članice kako bi se te ograde, ako je balkanska ruta pod kontrolom, napokon uklonile. Sramotno je ono čemu smo posljednjih mjeseci svjedočili. Pogotovo je to slučaj sa žilet žicom na hrvatsko-slovenskoj granici. Tu žicu sada treba maknuti! Posebno upozoravam na dramatičnu situaciju na makedonsko-grčkoj granici. Grčkoj i Makedoniji treba pomoći!”, rekao je Jakovčić.
Jakovčić je također upozorio da ne treba povezivati pridruživanje Turske EU-u s izbjegličkom krizom i podsjetio na pitanje slobode medija u Turskoj. "Ne zaboravimo da su tursko članstvo u Europskoj uniji i izbjeglička kriza dva odvojena pitanja, jer ako Turska želi partnerstvo onda se ne smije udaljavati od Europske unije. Stavljanje medija pod nadzor Vlade je nedopustivo i ne podržavamo autokratsku državu. Slažem se da se 6 milijardi usmjeri isključivo u projekte i direktno za pomoć izbjeglicama i da obvezno trebamo pomoći Grčkoj koja ne može postati kavez zbog svog geografskog položaja", rekao je Jakovčić.
Turska je u ponedjeljak na sastanku s čelnicima zemalja članica EU-a postavila nove zahtjeve u pogledu rješavanja pitanja migrantske krize, a zauzvrat je ponudila veću pomoć u zaustavljanju priljeva migranata, koji se nastoje domoći Europe.
Turska traži da EU što prije ukinu vize za njezine državljane, traži otvaranje novih poglavlja u pristupnim pregovorima i više novca. Zauzvrat je spremna primiti sve migrante koji nisu iz Sirije i kojima EU odbije zahtjev za azil, ali i one koji uhvati u svojim teritorijalnim vodama, te pojačati borbu protiv krijumčara koji prebacuju ljude iz Turske u Grčku.
Čelnici Europske unije dogovorili su u ponedjeljak navečer načela zajedničkog dogovora za upravljanje migrantskom krizom i zadužili predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska da u sljedećih deset dana pregovora o detaljima s Turskom kako bi definirali konkretniji dogovor.